Govori mi prijatelj da mu se rodjak bavi time, ali nisu u dobre pa ga ne zeli pitat detaljnije. Putuje covjek fino po svijetu po par mjeseci na svakom odredistu i programira robote i druge strojeve.

Imate li iskustva s time? Koji jezici su tu primarni?

Ruski.
Dobro dodje i njemački.

Ruski - Я говорю.
Njemački - Ich kann es.

A od neljudskih tj. programskih jezika?

"Programira robote i druge strojeve" je otprilike jednako precizno kao kad je moja mama susjedima govorila da njen sin "radi nešto s kompjuterima".

Ako se radi o samohodnim skladišnim robotima, to "programiranje" zapravo nije programiranje, nego samo parametriranje i puštanje u rad (generički program je u njima, samo se robota mora, da tako kažem, kalibrirati za prostor u kojem radi i za zahtjeve (npr. robot koji radi u 100% robotiziranom skladištu u kojem uopće nema ljudi smije biti puno brži od onog koji se mimoilazi s ljudima).

A ovo "druge strojeve" - zaista treba biti specifičniji. Najvjerojatnije i najčešće se radi o tzv. "ladder" jeziku za PLC (programabilne logičke kontrolere), ali može biti i nešto sasvim drugo.

Ovo se čini kao pristojan tutorial za potpune početnike. Djeluje trivijalno, ali po mom iskustvu (nakon skoro 30 godina korištenja i programiranja PLC-ova i skoro 10 podučavanja iste materije) - upravo u tome je zajeb. Ljudi koji su jako dobri u "normalnom" programiranju, obično se potpuno pogube u PLC programiranju jer uporno pokušavaju primijeniti istu liniju razmišljanja, a vrlo su neskloni slušati (mene, tj. predavača) jer "oni sve znaju o programiranju" . Oni koji nisu vični programiranju ranije, ako imaju "matematički mozak" (razvijenu sposobnost apstraktnog razmišljanja) i zainteresiraju se za materiju, obično savladaju osnove laddera vrlo brzo.

Ključna razlika je u tome što se PLC program izvršava ciklički (osim specifičnih dijelova koji se izvršavaju jednokratno pri pokretanju i dijelova koji se izvršavaju u prekidnom režimu), i to brzinom ciklusa koju je nemoguće u realnom vremenu pratiti. Repetitivne petlje se u PLC programiranju u pravilu ne koriste i to je ono što iskusne "normalne" programere u pravilu jako zbunjuje.

Sigurno ima drugih poslova koji su dobro placeni a ne treba toliko znanje.
Motiv je krivi, ako nesto radite iskljucivo za novac, onda to radite vjerojatno lose.
Novac je posljedica, a ne uzrok.

Slažem se s time, ali - gdje si ti pročitao da je novac motiv?

Putovanje po svijetu? Mozda me asociralo.

Pa onda je to motiv, a ne novac. Te dvije stvari češće ne idu zajedno, nego da idu.

Meni je novac motiv za svaki posao

Na kraju dana, svi radimo za neke pare.

Lako ja putujem mimo posla ako zaradjujem dovoljno...

smayoo kaže:


Slažem se u potpunosti s tobom. I sam dobijem alergiju kad ovako nešto pročitam, ali zaista mi je tako prezentirano pa ni ne mogu bit precizniji. Jbg...

Mozes ih programirati tako da ih naucis odredjene pokrete (lakiranje auta).
Automatizirana skladista imaju “vodilice” na podu, stalaze numerirane, putanje zadane i poznate. Treba jedino optimirati put da ne ide naprijed-natrag.
To je matematicki problem i rjesava se linearnom progrramiranjem. Danas su racunala dovoljno jaka da ide u realnom vremenu.

To je zastarjeli koncept. Odnosno - tako se rade jedino još visokoregalna skladišta u koja onda ljudi ni ne smiju ulaziti osim za servis.

Nisu fizicke vodilice, vec nacrtane.