Na dva mjesta u mom dronu imam potencijalni problem sa pregrijavanjem. Naime, 2-3 chipa na jednoj stampanoj ploci su predvidjena da se pasivno hlade, preko aluminijskog lima koji ide preko svih njih, cineci malu kutijicu.

Problem se stvara kada radi nesavrsenosti izrade, taj limeni pokrov uopce ne dodiruje chipove tako da ih niti ne hladi. Naravno, nisu stavljali nikakvu termalnu pastu, jer nemaju dovoljno zarade na dronu od 1300$

Radi te dizajnersko/proizvodne slampavosti, vlasnicima crkavaju moduli koji kostaju 180$ svaki.

Ja sam sve to preventivno rastavio, stavio Artic Silver pastu i vratio natrag.

Vizualno sam vidio da postoji sada spoj pastom na limu (nanio sam tanak sloj, stavio lim na mjesto, pa ga opet skinuo), ali ne mogu izmjeriti taj prostor jer ne vidim unutra nista. Mene zanima, da li bi se ispod tog limenog kucista (u slucaju da ne dodiruje chipove) mogao staviti bakreni ili aluminijski lim istih dimenzija, samo da provodi toplotu do tvornickog hladnjaka?

Ili je bolje nanijeti malo deblji (mozda pola mm), sloj Artic paste koja bi radila istu stvar?

Hvala unaprijed

Pasta nije dobar vodic topline, vec sluzi da eliminira zrak izmedju hladnjaka i cipa koji je jos 100 puta gori sto se provodjenja topline tice. Koja fotografija bi pomogla, ali generalno ja bi probao na te cipove staviti ili zalijepiti propisne hladnjake i rijesiti se kompletno tog limenog kucista koje je ocigledno beskorisno.

Riba kaže:


Joj kad smayoo ovo vidi
Ja isto tako mislim... možda neka bakrena pločica i onda tanki sloj paste sa obje strane te pločice

Pasta nije tako dobar vodič topline kao metalni blok, ali JEST vodič topline, a ne izolator kao što je zrak.

Suštinska razlika je u tome da izolator (zrak) rezultira statičkom razlikom temperature između hlađene površine i hladnjaka, dok će kod vodiča, ako je lošiji, samo trebati koja minuta više da se izjednači temperatura između čipa i hladnjaka.

Bilo kakve pločice od mekanih metala ne da neće pomoći, nego će još pogoršati stvar jer će se stvoriti više slojeva izolatora (zraka). Debeli sloj paste (čak i da je ima par mm mjestimično) je neuspredivo bolji. Najbolje je, naravno, kako Riba kaže, staviti propisni hladnjak od masivnog bloka aluminija, propisno popeglane naliježne površine, ali ja pretpostavljam da to nisu stavili jer previše povećava masu letjelice.

Ova se raspravav vec vodila. Ja se ne slazem sa @smayoo-m.
Komad lima (bakrenog) i s obje strane namazan pastom je bolje nego dbeli sloj paste.
Toplinska vodojivost materjala je analogno elektrocnoj vodoivosti.
Sto je vodlivost manja to je razlika temperature veca.
Zato modul krepava, a s pastom mozda dulje izdrzi.
Stavi postene hladnjake. Mislim da postipoji i termovidljivo ljepilo, pa ih zaljepi. Jedino ne znam da li je s tim poklopcem zabrtvljeno sve ili je on onako kao mehqvicka zastita + krnje hladilo?

Ta mala ALU kutija koja je pasivni hladnjak je i stit za interferencije. Zato sto su WIFI i GPS jedan do drugog, i jako puno druge elektronike i antena. Spojevi izvana su zalijepljeni bakarnom trakom.

Za sada sam stavio samo kvalitetnu pastu, pa cemo vidjeti kako ce se ponasati. Ako se bude pregrijavalo i gubilo signal, onda cu ici na neki drugi modus.

Evo ovaj kratak filmic objasnjava o cemu pricam.








Na slikama se vidi da su mijenjali dizajn, jer ovaj noviji model je perforiran radi boljeg protoka zraka. Mene samo zanima kako te rupe ne utjecu na interferenciju. Vjerojatno neka verzija Faradej kaveza, ili tako nesto.

Vjerojatno je bušenje rupica bila ipak metoda pokušaja i pogreške
Ima li mjesta za nalijepit komadić aluminija s rebrima na taj lim?

Mislim da ti rupice nemaju veze s faradej kavezom, nego su osmišljene za bolje hlađenje te pločice.

zabac kaže:


Komad lima bakrenog ima isti problem kao i komad lima aluminijskog, a to je da je - lim, dakle tanak, pa je zato praktički nemoguće postići da bude sasvim ravne površine koja bi dobro nalijegala.



Nije. Ovo je posve pogrešno. POSVE pogrešno. Otkud ti to.



Ne. Što je vodljivost manja, to je VRIJEME potrebno za izjednačavanje temeperature veće, ali je razlika temperature na kraju uvijek NULA.

Ali materijali koji su termički izolatori imaju vodljivost nula, a drugim se koeficijentom određuje kvaliteta izolacije. Dakle, kod njih se temperatura neće NIKAD izjednačiti, a što je izolator bolji, to je veća razlika TEMPERATURE uz istu debljinu izolacijskog sloja.

Ako mi ne vjeruješ, napravi jednostavan eksperiment. Uzmi električni grijač i fiksiraj ga u zraku. Kontaktnim termometrom (imaš za sitne novce u Chipoteci) izmjeri temperaturu samog grijača i onda mjeri temperaturu zraka na nekoj proizvoljnoj udaljenosti od grijača (većoj od desetak centimetara jer na toj udaljenosti imaš izražen efekt toplinskog zračenja). Mjeri koliko god dugo želiš i temperature nikad neće postati jednake.

Onda taj isti grijač nasloni na metalnu šipku (ostvari kontakt proizvoljno debelim slojem termopaste) te na istoj udaljenosti mjeri temperaturu šipke. Uoči da će s vremenom temperatura šipke postati jednaka temperaturi grijača.

Ovo s grijacem nije tocno!
Po rome bi se metalna sipka ugrijala na proizvoljnoj udaljenosti za dovoljno dugo vremena.
Igralo bi kad bi toplinska vodljivot bila beskonacna, tj. toplinski otpor nula.
Def. toplinske vodljivosti:
Toplinska vodljivost tvari jednaka je količini topline koju provodi kroz jedinicu površine, u jedinici vremena, pri standardnim uvjetima, a da se pritom vrijednost temperature smanji za jedan stupanj (1 K) na jedinici puta u smjeru strujanja topline. Ovisi o svojstvima tvari koja provodi toplinu. Jedinica za toplinsku vodljivost je W/mK.
(hr.m.wikipedia.org/wiki/Toplinska_vodljivost)
Zeljezo ima 80.2 W/mK
Aluminij ima 237 W/mK
Bakar ima 401 W/mK
Srebro ima 429 W/mK
Artic Silver 8,7 W/mK

Edit:
Zrak ima 0,025 W/mK
Odgovor @drlovricuse namece sam, ostaviti zrak ili staviti pastu s 300x boljom toplinskom vodljivoscu.
Jedino moras paziti da li ce sada hladjenje biti dovoljno dobro ili treba pribjeci malo vecem zahvatu i staviti postena rebrasta hladila na chipove. Niti rupe za protok zraka ne bi bilo na odmet izbusiti.

Da ne analiziram previse.Skini Pasivni cooler sa neke graficke ili laptopa,stavi pastu za VGA(ne za CPU) i to je to.

Naravno, ako teoretski zamisliš metalnu šipku dugu 800 m da na njenom kraju nećeš nikad postići istu temperaturu ako snaga grijača nije dovoljna da savlada termičke gubitke hlađenja, ali ostavi takve situacije. Uzmi normalnu šipku, od metar-dva. Probaj pa onda komentiraj.

Konkretno, da se vratimo na ovaj primjer, sloj termopaste od par mm neće izazvati IKAKVU statičku razliku temperature, već samo kašnjenje u postizanju konačne temperature od max. 10-15 sekundi. A isti takav sloj zraka će na tom mjestu rezultirati statičkim odstupanjem između temperature čipa i hladnjaka od nekoliko stupnjeva.

Problem je sto je u tom kucistu wifi modul koji salje video signal i telemetriju leta na mobilni uredjaj na zemlji. Kada se zaklopi kuciste drona, TOCNO iznad modula (ne samom vrhu letjelice) je GPS antena. Puno ljudi se zalilo da radi interferencija modula i antene gube GPS signal, sto je problem veliki jer drone nece znati da se vrati na pocetnu poziciju u slucaju potrebe. Radije bi izgubio video signal nego GPS, u svakom slucaju

Zato me strah kemijati po ovom kucistu (da busim ili uklonim poklopac) jer je to shield neki valjda, a nemam zamjenu da vratim u originalno stanje ako sta seznem.

Otvorio sam ga da nanesem ovu Artic pastu, sacuvao sam copper tape i vratio natrag (po spoju gornjeg i donjeg dijela poklopca), medjutim ne prijanja bas najbolje. Mislio sam da ta traka sluzi da provodi toplotu izmedju gornjeg i donjeg poklopca, ali izgleda da je i shield neki. Ljepilo je oslabilo, traka ne prijanja savrseno i odmah vise nemam 9 satelita, nego 7-8 :/

U svakom slucaju cu ako se bude pregrijavalo staviti propisne pasivne hladnjake, a GPS antenu cu zasebno zastiti koristeci ovako nesto:
www.ebay.com/itm/DJI-Phantom-2-Vision-pl...;hash=item25a629aa30

Zna li neko zasto je stavljena ova bakarna traka na kuciste wifi modula?

Bakar se sigurno ne koristi za odvođenje topline jer je skup i ima dosta lošiji koeficijent zračenja topline od aluminija.

smayoo kaže:


nisam nikad dublje ulazio u to... ali znam da su nekad dosta skuplji bili cpu cooleri koji su u svojoj sredini imali "umetak" od bakra na mjestu gdje naliježe na CPU

Imaš samoljepljivu alu traku, pa ju možeš staviti umjesto ove

havdic kaže:


I onda se s tog bakra toplina odvodila ili kontaktno, na aluminijsko hladilo, ili konvekcijski, ventilatorom. Pasivno hladilo od bakra bi moralo većinu topline disipirati zračenjem, a tu je bakar loš.

smayoo kaže:


Od kuda ti ovo????
Bakas se ne koristi za hladila jer je 3x skuplji i tezi od aluminija.
Bakar je kvalitetniji toplnek vodic.
Iz istog se razloga ne koristi srebro i zlato.
Ali se zato koristi pasta s dijamantnom prasinom koja ima koliko s sjecam 12-15 W/mK.
Za izmjenu topline konvekcijom potrebna je velika povrsina (sto nije slzuaj s onim gore limom) i veliki volumen da prihvati toplinsku energiju.
Zato su hlafika kod IC-a debela i protezu se u tanke listove velike povrsine.

Toplinsko zracenje je zanemarivo na ovim temperaturama.
Radijator uopce ne predaje toplinu zracenjem vec konvekcijom.

Jedna slika s FER-a.

zabac kaže:


20 godina inženjerskog iskustva u mjerenjima i instrumentaciji u energetici i procesnim postrojenjima.



Trenutno je kudikamo više od 3x skuplji. Da, s ovim se slažem.



je, to je točno, kad se radi o kontaktnom prijenosu topline. Međutim onda tu primljenu toplinu treba otpustiti. Pasivno hladilo otpušta toplinu radijacijom, a ne konkvekcijom. Konvekcijom se toplinu odvodi kad imaš značajno strujanje zraka. Dakle ventilator.

A u slučaju pasivnog hlađenja bakar ne samo da je skuplji nego je i bitno lošiji od aluminija jer ima puno lošiji koeficijent toplinskog zračenja (radijacije).

zabac kaže:



Šališ se, zar ne?

Radijator (uopće!) ne predaje toplinu zračenjem (radijacijom), nego konvekcijom?

A onda konvektor, sukladno tome, pretpostavljam, uopće ne predaje toplinu konvekcijom, nego radijacijom?

Radijatori griju zračenjem, a konvektori konvekcijom. Kako kad govoriš o centralnom grijanju kuće ili ureda, tako i kad govoriš o rashladi elektronike. U prvom slučaju je svrha grijanje prostora, a u drugom hlađenje čipova, ali fizika iza toga je ista.

zabac kaže:


Slažem se sa slikom. Primijeni je sad na ovaj slučaj o kojem ovdje diskutiramo.

Točno, radijator (za centralno grijanje) radi na principu konvekcije iako vrlo malo predaje toplinu i radijacijom, dok infracrveni radijjator radi na principu toplinskog zračenja, a malo predaje i konvekcijom.

Eto slike koja prikazuje 3 načina izmjene topline
schoolworkhelper.net/thermal-energy-tran...hrz-xgIVxL5yCh2IkgoE
Radijator 'krivo ga zovemo) radi na principu strujanja zraka što mu je glavna izmjena i manje na principu radijacije.

Slika prikazuje kako prostor popunjen pastom ne bi trebao biti preveliki.

Slučaj o kojem ovdje pričamo je srednja slika lijevo. Ja tvrdim da je bolje rješenje te velike rupe zbog neravnih površina ispuniti velikom količinom paste nego umetati još jedan lim pa onda imaš dvije neravne površine u sendviču. Eto.

Što se radijatora tiče - ne zovemo ga krivo, on grije prvenstveno radijacijom, a oni niskotemperaturni djelomično (manjim dijelom) i prirodnom konvekcijom. Točka. Ne želim dalje o tome diskutirati, jednostavno mi je glupo. Što ćeš iduće reći? Da kotači na autu nisu okrugli, nego kockasti?

Govorim o desnoj donjoj slici. O slici koju gledas je naravno bolje staviti pastu i popuniti prostor nego ostaviti zrak, ali onakvo naljeganje je sranje i ja ga ne bi htio. Pa ljudi poliraju i procesore i hladnjake kako bi imali bili sto bolje priljubljeni, a ne onako.
Provlacis ideju kako je debljina sloja paste nevazna jer ce se ionako kroz neko vrijeme (duze) toplina odvesti.

To sto si uvjeren kako radijator grije zracenjem je tvoje uvjerenje i nije tocno ali to mene nije briga. Da grije iskljucivo zracenjem (govorimo o grijacem tijelu toplovovdnog grijanja) u djelovima sobe bi bilo hladno. Kao sto je hladnije u hladu kad sunce grije, a ono grije sigurno zracenjem.

Nema se smisla raspravljati s tobom, samo ne bi hrio da netko ovdje nabaca pastu na chip i gore stavi hladilo bez da ga pritisne.

Napravio sam dodatni stit za GPS antenu (slojevi aluminijske folije, u sendvicu od kartona za izolaciju) i vec fatam 2-3 satelita vise.

Po uzoru na ovo: www.buzzcam.co.uk/

Tako da ako bude pregrijavanja, moci cu izbusiti onu limenu kutijicu, ili eventualno ukloniti gornji poklopac u potpunosti i utrpati neke male pasivne hladnjake.

Vidio sam i stvarno minijaturne ventilatore koji bi se mogli ugraditi, ali mislim da je to overkill, jer se drone hladi protokom zraka dok leti. Pri brzini 10m/s generira se poprilican air flow.

Ja stvarno volim ovakve uredjaje i gust mi je upoznavati kako sve to radi, modificirati i unaprijedjivati, ali sa ovim DJI dronom se osjecam k'o vlasnik Alfa Romea. Stalno nesto cackaj, da bi radilo onako kako je trebalo iz tvornice

Hvala svima na savjetima i doprinosu u temi.

Drago mi je da si na kraju nešto riješio, makar i nemam dojam da smo ti baš pomogli.

zabac kaže:


Ni ja. Ali ako ga već imaš, što ćeš?



Točno. Da li je tromost reakcije na zagrijavanje desetak sekundi više ili manje, nebitno je s obzirom na to da uređaj radi sat vremena, možda i dulje.



Pa i jest tako. U dijelovima prostorije koji su udaljeniji od radijatora uvijek je hladnije, nego pokraj njega. Uzmi termometar pa mjeri.

Bavim se ovim profesionalno već 20 godina, a zadnjih 5 intenzivno i gotovo samo time. Siguran sam da znaš puno više od mene o puno stvari, pa i o elektronici, ali o ovom - ne.



Ne grije *ISKLJUČIVO* zračenjem, nego grije *PRETEŽNO* zračenjem. Stari visokotemperaturni radijatori od lijevanog željeza griju *SKORO ISKLJUČIVO* zračenjem (a ako je temperatura vode niža od 65ºc, ne griju uopće), a novi niskotemperaturni od aluminija griju *VEĆINOM* zračenjem, a do 25% konvekcijom, ako je pravilno pozicioniran u prostoriji, da se omogući pravilna prirodna cirkulacija zraka. Ako ga staviš pod prozor, onda ne grije *UOPĆE* konvekcijom, nego *SAMO* zračenjem.

Sto ce ti cirkulacija zraka za izmjenu topline zracenjem?
Sunce grije bez cirkulacije zraka. Siba je topla iako je ispred Lipovice trosjed. Zasto postoje one skrge na Lipovici i okomite lamele? Sanducasti radijatori su isto lamelni i imaju resetke na vrhu. Na masu radijatora stavljene su maske radi zastite i dalje je sve ok ako one skrge ne budu pokrivene. Stavi ruku ispred i iznad radijatora i gdje je toplije? Stavi ruku ispred infracrvene grijalice i pokraj nje i gdje je toplije?
Kakve veze ima niskotemperaturno grijanje i gusnati radijator?
Svaki radijator ima parametre za odredjeni rezim: 70/90 il 50/70 ili sto vec. Sto je niza temp. to treba vise clanaka.
Ja sam sa strojarima 20 godina.
S druge strane ako Lipovica grije pretezno zracenjem, zasto se onda oni ne postavljaju pod strop kao i infracrvene grijalice?
U stvari bas me briga, a i nije mi jasno zasto projektiras strojarske instalacije?

Ne projektiram strojarske instalacije, nego sustave koji njima upravljaju. Onaj tko radi automatiku mora znati puno o tehnologiji. I sad je fakat dosta. Nisi se potrudio pročitati pažljivo što sam napisao, nalupao si sada hrpu nepovezanih rečenica, pola njih samom tebi proturječi. Bolje da ovdje završimo pa, ako hoćeš, nastavimo negdje uživo, uz pivo.