Sažeta definicija bi bila da je HDS ZAMP udruga građana koja štiti prava glazbenih autora. To je i jedina udruga koja posjeduje pravne ovlasti da provodi naplatu naknade za javno izvođenje ili reprodukciju glazbe. Zašto je to potrebno? Zato što je praksa pokazala da moral i osjećaj odgovornosti slušatelja nije na toj razini da bi ih savjest zaustavila da piratiziraju i izvode tuđu glazbu bez dozvole. To, naravno, nije pravedno i trebalo je pronaći način kako tome stati na kraj. Želja nam je saznati odgovor na pitanje je li se u tome u Hrvatskoj otišlo korak predaleko i da li se štiteći prava autora narušavaju prava građana i poduzetnika? Je li takva pravda autorima uvijek opravdana?

Ovaj tekst Jabučnjak objavljuje tek nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj kako ne bi bilo komentara da se radi o politički motiviranom tekstu s obzirom da je javnost jednog našeg političara posebno vezivala uz ZAMP, nažalost ne u pozitivnom kontekstu. Radi lakše čitljivosti teksta, puni službeni naziv "Hrvatsko društvo skladatelja, Služba zaštite autorskih muzičkih prava" skratit ćemo u tekstu samo na "ZAMP".

Mac Pro
HDS ZAMP u Hrvatskoj brine o autorskim pravima glazbenika

U Hrvatskoj je ZAMP pojam koji mnogi, nažalost, ne vežu za nešto pozitivno, a početna ideja, zaštita autora i pravična nadoknada za krađu autorskih djela, svakako jest nešto pozitivno. Kada i zašto je onda nešto pošlo po krivu? Zašto u narodu postoje izrazi kojima se vrijeđaju djelatnici ZAMP-a, pa su oni "zampiri" i je li zaista taj represivni dio toliko problematičan? Jesu li na kraju glazbeni autori jedina skupina koja je zadovoljna radom ZAMP-a?

Ovakvim kompleksnim temama dobro je pristupiti s više strana i saznati što više informacija iz različitih izvora. Srećom, za taj zadatak sam ispao kao solidan izbor jer zbog prirode posla koji sam obavljao kao voditelj odjela produkcije na regionalnoj televiziji, i kasnije rada u multimedijskoj produkciji, poznajem mnogo glazbenika i drugih profesionalaca koji u svom poslu dotiču pitanje autorskih prava. Porazgovarao sam s glazbenicima za koje smo radili glazbene spotove, porazgovarao sam s producentima i realizatorima, s glazbenim urednicima, s DJ-ima, s ugostiteljima, s vlasnicima trgovina, s voditeljima udruga u kulturi, ali i s odgovornim ljudima nekih od uvoznika informatičke opreme. Polarizacija je odmah razvidna i očekivana: tko prima novac od ZAMP-a je pozitivnog stava, a svi ostali su negativni ili čak imaju spor sa ZAMP-om.

Mac Pro
Autori čine svijet ljepšim, ali bez publike gube smisao

Očigledno sam dotakao vrlo široku temu, a pošto se Jabučnjak bavi računalnim tehnologijama fokus sam suzio na dio ZAMP-a koji se dotiče računala. Dobivene informacije sam analizirao, sortirao što je dobro, a što loše prema kriteriju "zdravog razuma" i onda preostala otvorena pitanja sintetizirao u jedan poduži prijedlog i upit Službi za odnose s javnošću samog ZAMP-a. Upit sam poslao u srpnju, a odgovor dobio rujnu, ali smatram da je to korektno s obzirom na sezonu godišnjih odmora. Njihov odgovor objavit ćemo ovdje u cijelosti. Moram priznati da je odgovor vrlo korektan, opširan i ostavlja otvorena vrata za prijedloge za poboljšanja postojećeg zakona. Veseli me što to nije bio uopćeni odgovor, već se njihov stručnjak za ta pitanja zaista potrudio napisati kvalitetan odgovor za sve čitatelje Jabučnjaka.

ZAMP je često vruća tema. O njemu se raspravlja na nizu foruma, pa često i kod nas na Jabučnjaku, ali priču o ZAMP-u možemo često čuti i u kafićima, obično od frustriranih ugostitelja, zatim od DJ-a, a u svibnju smo imali i vrlo interesantnu panel raspravu na konferenciji "Creative Startup" u Rijeci gdje se pričalo na temu glazbe u digitalnom dobu, ali se dobar dio rasprave opet sveo na ZAMP nakon pitanja iz publike. Kako je tema vrlo široka, a neki je dižu i na filozofsku razinu o slobodama čovjeka, nećemo se baviti svime; fokusirat ćemo se na informatički dio priče.

Situacija, naravno, nije crno-bijela. Mislim da je koncept ZAMP-a pozitivan i pravedan jer autori zaista bivaju lako pokradeni u modernom digitalnom dobu i treba postojati način da im se dio toga nadoknadi. S druge strane, držim da nije pravedno da se novac uzima ljudima kod kojih je šansa da će kupljena digitalna dobra koristiti za krađu nečijeg autorskog djela - zanemariva.

Moj stav je da kod važećeg propisa postoje definicije koje u ovom obliku čine štetu - prvo onima koji su dužni platiti naknadu za nešto što zaista nema veze s autorskim pravima autora, a zatim i štetu ZAMP-u kao organizaciji koja općenitim trpanjem svega u isti koš o sebi gradi negativan dojam pohlepe gdje to nije opravdano.

Npr. po trenutačnom propisu uvoznik informatičke opreme mora u cijenu računalne radne stanice, koja će upravljati vodovodom, ugraditi i kompenzaciju za autore kako bi npr. Jelena Rozga i Thompson dobili svoj dio! Naravno, taj trošak se prevaljuje na kupca i tako ispada da građanin ili poduzetnik plaćaju glazbenike pri opremanju svakog pogona, tvornice, objekta ili običnog ureda! Dakle od svakog profesionalnog računala koje će raditi vrlo konkretne ozbiljne poslove, a ne kopirati nečije skladbe u MP3 obliku, glazbenici će dobiti svoj dio kolača. To se vrlo ležerno opravdava time što postoji tek teoretska mogućnost da će lopov koristiti i takav uređaj za kopiranje nečijeg milozvučja. Meni to ne izgleda kao vjerojatan scenario, a još manje kao nešto pravedno.

Isto tako ne vidim pravdu u tome da arhitekt koji kupuje radnu stanicu za projektiranje dječjeg vrtića plaća i dio nameta ZAMP-u - čisto za slučaj ako ga obuzme želja da u pauzi na poslu krade nečije klavirske interpretacije.

Ako izbjegnemo uglađenu odvjetničku retoriku, narodski se može reći da ZAMP ovdje polazi od zapravo vrlo uvredljive pretpostavke "svi ste vi lopovi". Pri tome sebe stavlja u superioran položaj u kojem kroz svoje vijeće odlučuje koliko i gdje će se plaćati takav autorski porez. I dobro je dok je to porez za slučajeve gdje je vjerojatnost krađe značajna, ali nije dobro kada je to neopravdani reket - kao u navedenom primjeru.

ZAMP kaže da je postojeći zakon donesen u dogovoru s Udruženjem trgovaca novih tehnologija pri sektoru trgovine HGK i HUDNT-a – Hrvatske udruge distributera novih tehnologija. Možda sam pod negativnim utjecajem izuzetno loše reputacije HGK zadnjih godina, pa sam neopravdano skeptičan koliko HGK zaista zastupa interese građana i poduzetnika jer moje je iskustvo da se uglavnom bave sami sobom. Za udrugu HUDNT nisam čuo, pa sam je "uguglao" i prvo što je izašlo je vijest na T-portalu o aferi u kojoj se ZAMP optužuje za diskriminaciju malih trgovaca i navodne štete koje se broje u nekoliko milijuna kuna. Onda iz teksta saznajem da postoji i druga, slična udruga, koja se zove HUVEL (Hrvatska udruge uvoznika i distributera elektroničkih, informatičkih i telekomunikacijskih proizvoda), čiji članovi nisu imali iste uvjete kao ovi prvi, pa je došlo do nejednake tržišne utakmice i sudskih tužbi. Dakle, prvi dojam nažalost ne asocira na opću pravdu. Ne treba biti posebno mudar, pa vidjeti da očigledno postoje lobiji, a to onda znači i različite motive i načine dolaska do ciljeva. Loša strana toga je što tu obično cijenu plate oni na kraju lanca - građani i poduzetnici.

Ostaje otvoreno pitanje kontrole ZAMP-a; koji su to mehanizmi nadzora postavljeni na rad jedne takve organizacije koja ima zakonsko pravo uzimati novac potrošačima digitalnih medija i uređaja po pravilima koja definira ista strana kojoj taj sustav donosi direktnu materijalnu korist?

Na web stranici ZAMP-a piše da je kontrola četverostruka, ali niti jedna od stavki ne izgleda posebno uvjerljivo:

Prva je "unutarnja kontrola". Naravno, bilo bi iznenađujuće da bi netko tko ima monopol i tko prihodi od autorskih naknada sam sebe sankcionirao kada učini nešto nepravedno. Ili se radi o tezi da su građani i poduzetnici a priori lopovi, ali oni s druge strane su neupitne moralne vertikale? Dvojim oko toga.

Druga je "međunarodna kontrola krovne organizacije i sestrinskih udruga". Tu se opet radi o lobiju koji ima isti interes, a i pitanje je koliko često se kontrole provode i na kakvoj razini. Npr. mene bi zanimalo da li sestrinska udruga iz Švedske ima u svojim pravilima da se plaća naknada glazbenicima pri kupnji, gore spomenutog, računala za upravljanje vodocrpnom postajom?

Treća je "vanjska kontrola revizorske kuće". To uopće ne zvuči kao kontrola koja nadzire tehničke definicije pravilnika po kojima se prikuplja novac, a to je ono što je moguće sporno, već samo kontrola administracije i financijskih tijekova. Ne vjerujem da diplomiranog ekonomista iz revizorske kuće zanima koje sve kategorije informatičke opreme spadaju u rizičnu grupu za piratstvo, a koje to uopće nisu. To je domena za informatičkog stručnjaka ili sudskog vještaka za računala.

Četvrta kontrola je "državna kontrola Porezne uprave i Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo", dakle opet netko koga ne zanimaju finese po kojima ZAMP određuje koja informatička oprema je vjerojatno iskoristiva za krađu autorskih djela, a koja nije.

Ukratko, iz moje perspektive se čini da je ZAMP u mogućnosti samostalno odlučivati na što će se plaćati taj porez, a na što ne. Moguće da sam u krivu i volio bih da me se demantira, ali ne vidim taj "peti element" u kojem bi bila i suprotstavljena strana koja ima stvarne ovlasti reći: "Ne, ovo nije u redu i naknada se ne može plaćati na XY." Ravnoteže radi to bi trebao biti netko iz skupine koja na kraju i plaća tu naknadu, građani i poduzetnici. Vjerojatni je odgovor da je taj korektivni element neka od udruga uvoznika, ali je pitanje koji je njihov stvarni utjecaj, gdje su granice i kako pronalaze ravnotežu - jer oni bi logikom stvari trebali inzistirati na što manjoj naknadi jer im je u interesu da su cijene niže kako bi građani više kupovali. No, ako je to tako, zašto se nisu izborili za neke logične stvari kao npr. to da građani ne plaćaju naknadu za kartice za fotografske aparate? Zato se pitam postoji li kakvo državno zakonsko tijelo koje ZAMP-u može dati veto na neku odluku ako se takva smatra nerazumnom?

Ono što se tu čini nepravedno je što ZAMP-ov sustav polazi od teze da su svi korisnici lopovi i da ih sve treba oporezovati za krađu, a izgleda da istovremeno ne postoji recipročan mehanizam kojim ti potrošači mogu kontrolirati moguću pohlepu samog ZAMP-a?

Tko je i po kojim kriterijima odredio da su potrošači moralno upitni, ali su autori i ZAMP neupitno pošteni i niti u snu ne bi uzeli novac koji im ne pripada? Ono prvo se vjerojatno temelji na nekakvim statistikama o piratstvu, no to je vrlo uopćeno. Postoji li takva statistika koja razlikuje računalo u vlasništvu građanina i ono u tvornici, pogonu ili uredu koje se koristi za posao? Nisam to pronašao. No, svejedno je sve ugurano u isti koš. Ne jer je to pravedno, nego zato što se tu krije značajan prihod. S druge strane, ZAMP se brani tako što kaže da se može uputiti zahtjev za svaki pojedinačni slučaj i da se uvijek može dobiti njihova dozvola za oslobođenje od plaćanja naknade ako se utvrdi da oprema neće biti korištena za krađu. No, ta inverzna logika nije pravedna jer traži dodatnu birokraciju, trošak i vrijeme; zapravo se ide u smjeru da to nitko nema volje i vremena raditi. Npr. hoće li poduzetnik koji radi projekt vodovoda baviti se time da moli ZAMP da se računala za tu potrebu oslobode davanja kako bi uštedio par tisuća kuna? Naravno da neće. I onda sustav inercijom zbog vogonskog pristupa čini nepravdu i autori dobivaju naknadu i tamo gdje im sasvim sigurno ne pripada.

U redu, složimo se da su mnogi građani lopovi, ali ono što vrijeđa je dio gdje ZAMP kroz postojeći zakon implicira da su i poduzetnici lopovi, da su nesposobni kontrolirati vlastitu tvrtku, zaposlene i opremu i softvere koji se koriste za posao. Na što mislim? Npr. po trenutnom sustavu činjenica je da tvrtka koja kupi računalo tajnici Olgi, skladištaru Marku i blagajnici Sanji, platila u cijeni tog računala i dio naknade ZAMP-u jer su oni odlučili da je sve to isto, pa se tako računala koja kupuju građani (kod kojih zaista postoji velika vjerojatnost da se mogu koristiti za kopiranje glazbe) svrstavaju u istu kategoriju kao i alati i radna sredstva tvrtke, a kod kojih je vjerojatnost za to zanemariva.

Ne samo da su računala nekog poduzeća pod kontrolom administratora koji je odgovoran upravi, nego gotovo uvijek imaju vrlo ograničen pristup, strogo selektiran poslovni softver, a sami radnici bi jamačno bili kažnjeni od poslodavca da ih se uhvati u tome da za vrijeme radnog vremena na osnovnim sredstvima tvrtke obavljaju svoje hobije - ili kradu nečiju glazbu. Dakle, šanse za to su u praksi minimalne i zanemarive jer ljudi na poslu - rade.

No, postoje i ekstremniji primjeri koji su apsurdni, a to su računala koja se kupuju za bolnice, tvornice, banke, škole, muzeje itd. Svi oni su gurnuti u kategoriju "lopovi" i moraju platiti namet glazbenicima. Nisu to pojedinačno veliki iznosi, ali nije poanta u tome radi li se o 5 ili 50 kuna, poanta je u PRAVDI, jer od toga je sve i počelo; ZAMP je ovdje radi iste te PRAVDE. No, svi ti sitni iznosi mogu postati prava riznica ako se pogleda zbroj digitalne opreme koja se kod nas uvozi, a na koju ZAMP polaže pravo uzeti namet "jer sve će se to koristiti za krađu nas autora". Bilo bi zanimljivo vidjeti tu statistiku, pogotovo dio u kojem bi se vidjelo koliko od tih računala uopće ne završava u rukama građanina-pirata, već služe kao sredstva za rad u tvrtkama.

Isto tako, kao građanin, ne vidim pravdu u tome da pri kupnji memorijske kartice za foto-aparat kojim ću fotografirati svoju obitelj plaćam i Mišu Kovača, bio on legenda ili ne. Ponavljam, nije problem u tih par kuna, nego u okusu nepravde u takvim slučajevima.

Podržavam jednostavnost kada ona ne ugrožava pravednost, ali kada se takvim “uopćenim” zakonom diskriminiraju neke skupine, onda se treba potruditi složiti propis koji će biti pravedan, kako za autore, tako i za one koji ni na koji način ne koriste njihov trud, a moraju im plaćati naknadu pri kupovini nekog uređaja ili medija za kojeg je jasno da se neće koristiti za kopiranje autorskih djela.

Moj prvi prijedlog je razgraničenje plaćanja autorske naknade za prodanu informatičku opremu i memorijske medije po fizičkim i pravnim osobama. To je i jednostavno pratiti jer se jasno s računa vidi je li kupac tvrtka ili građanin. Iako to ružno zvuči, mnogi građani piratiziraju glazbu, ali kako je to nemoguće pratiti, svi mi solidarno sada plaćamo "ceh" za one koji kradu glazbu. Nije savršeno pravedno, ali je dovoljno korektno. No, s druge strane, nema nikakvog opravdanja da tvrtke, organizacije, javna uprava i slični pravni subjekti za svoja osnovna sredstva za rad plaćaju naknadu glazbenicima(!). Vjerujem da je to nepravedno i trebalo bi se redefinirati.

Drugi prijedlog je ažuriranje liste opreme i medija za koje se plaća takva autorska naknada. Naime, gotovo sva računala imaju kao jedno od svojih osnovnih svojstava mogućnost da kopiraju podatke. Bez toga ne mogu raditi, svaki CPU unutar sebe kopira bitove da bi uopće izveo instrukcije. Naplaćivati naknadu za teoretsko moguće kopiranje nečijeg autorskog rada na apsolutno svemu što može prekopirati 0 i 1 je suludo i nepravedno.

Trebale bi se uvesti bolje definirane granice koji od takvih uređaja spadaju u kategoriju da postoji velika vjerojatnost da će se koristiti na takav način, a kod kojih uređaja je ta vjerojatnost malena i nije pravedno da se naplaćuje.

Granica se može definirati tehničkim specifikacijama i namjenom neke informatičke opreme:

- čini se razumnim da se naknada naplaćuje za sve prazne CD i DVD medije,

- USB memorije mnogi danas koriste prije svega za transfer dokumenata, ali kako je to zaista pogodan medij za kopiranje autorskih djela, vjerujem da je uredu da se na njega plaća naknada - iako će mnogi kupci koristiti takvu memoriju samo za osobne datoteke,

- razne memorijske kartice bi trebale biti izuzete jer tu se u 95% radi o karticama za foto aparate i nema pravde u tome da glazbeni autori članovi ZAMP-a dobivaju prihod od toga što građanin fotografira svoju obitelj. Da, teoretski se može i na SD karticu snimiti MP3 datoteka jer neki playeri imaju takav utor, ali to je zanemarivo, pa istom onom logikom gdje se kod “USB memorije” zanemaruju oni koji nisu pirati, već medij koriste samo za svoje dokumente, treba imati reciprocitet i odustati od naknade na memorijske kartice, bez obzira na zanemariv dio onih koji će zlorabiti takav medij,

- osobno računalo je svakako vrlo rizična skupina i tu je pravedno da građani plaćaju naknadu jer kod njih je vjerojatnost da će računalo koristiti za kopiranje značajna, no računala prodana tvrtkama bi morala biti izuzeta,

- CD/DVD snimač, također, to je sasvim opravdano,

- tvrdi disk ne može biti definiran na općenit način; u najmanju ruku treba napraviti razliku između jeftinih “kućnih” tvrdih diskova i ozbiljnih uređaja za sigurnosne kopije, NAS mrežnih diskova i slično. Jer ne može biti pravedno da ako građanin želi zaštiti svoje obiteljske fotografije ili druge dokumente, on mora platiti naknadu za to glazbenicima.

- “tablet" je također vrlo paušalno ušao u tu kategoriju naplate i ovdje bi kriterij isto kao kod osobnih računalo trebalo postaviti tako da se gleda kupuje li ga fizička ili pravna osoba. Za fizičku osobu je u redu da se plaća naknada, ali gotovo svi tableti koji se prodaju tvrtkama ili institucijama su strogo fokusirani ili na obavljanje jedne radne funkcije (npr. skladišni softver) ili za edukaciju (škole) ili npr. kada bolnica kupi 50 tableta da bi se na njima vodili kartoni pacijenata. Treba li uopće spominjati sve one tablete koji su sada prodani kao fiskalne kase; znate li ikoga tko u svom dućanu na fiskalnoj kasi nema pametnija posla nego da instalira softver za krađu glazbe? Potpuno je nepravedno da ne mali novac od toga ide u kasu autora.

Moj zaključak bi bio da se ovaj zakon može dovesti u svoj pravedniji oblik tako da se razgraniči kupovina građana i tvrtki - i da se lista opreme i medija na koje se plaća naknada revidira po stvarnoj vjerojatnosti hoće li nešto biti korišteno za krađu ili ne. S druge strane, ako bi se zakon revidirao, mislim da bi bilo sasvim u redu da se naknada i poveća za ona digitalna dobra gdje je rizik od piratstva velik, a to su većinom oprema i mediji koje kupuju građani, tj. fizičke osobe.

Stava sam da je preopćenito složen zakon na štetu svih van ZAMP-a i vjerujem da donosi nepravednu materijalnu korist glazbenim autorima u slučajevima kada to objektivno nije zasluženo.

Slijedi službeni odgovor Službe za odnose s javnošću samog HDS ZAMP-a. Odgovor objavljujemo uz njihovu suglasnost. Svakako je pohvalno da su opširno i sustavno odgovorili, a čitateljima prepuštam sud i komentar je li ovo najpravednije moguće rješenje i može li se ovaj sustav bolje urediti?

--------------------

Poštovani,

Zahvaljujemo na Vašem upitu i detaljnim prijedlozima.

Prije svega želimo istaknuti kako se slažemo s idejom i ciljevima koje navodite u dopisu kao važne: ostvarivanje pravične naknade za autore, a da se pritom izbjegne prekomjerno opterećenje i šteta za obveznike plaćanja naknade te krajnje korisnike. Slažemo se i s Vašim navodom kako bi bilo nepravedno kada bi se naknada naplaćivala za svaki uređaj ili medij na koje se ili kojima je uopće moguće prekopirati „0 i 1“. Zato je u praksi razrađen postupak izuzeća kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegle situacije nepotrebnog naplaćivanja naknade kada je jasno da neće doći do umnožavanja autorskih djela. Iz toga razloga ćemo objasniti zašto se s pojedinim zaključcima iz Vašeg dopisa ne možemo složiti:

Naime, unatoč na prvi pogled općenitim zakonskim rješenjima, prilikom primjene zakona razrađen je postupak koji omogućava i prikupljanje naknade ali i izuzeća od plaćanja naknade. Već prilikom prve uspostave sustava privatnog kopiranja u sklopu ekonomskih i tehnoloških analiza razmotreni su i razlozi i načini izuzeća koje ste spomenuli. Kako bismo izbjegli daljnje nejasnoće, u nastavku ćemo detaljnije pojasniti sam sustav naplate naknade privatnog kopiranja, praktične probleme prilikom provedbe, postupak provedbe izuzeća, te razloge koji su doveli do takvih rješenja.

Sustav privatnog kopiranja, koji postoji u EU, SAD, Kanadi, Japanu itd., počeo je nastajati još šezdesetih godina prošlog stoljeća. Tada se pokazalo da je razvitkom tehnologije neodrživa zakonska odredba opće zabrane bilo kakvog kopiranja autorskih djela bez odobrenja autora. Naknada za umnožavanje za privatno i drugo vlastito korištenje je oblik kompenzacije autorima, jer je zakonski propisano izuzeće od prava kojim autor ima isključivo pravo odobriti ili zabraniti svako umnožavanje svojeg djela. Na taj način se građanima omogućava da s legalnog izvora za svoje privatne, osobne potrebe umnažaju autorska djela. U Hrvatskoj se naknada naplaćuje od 2007.g., a uvedena je Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima koji je usklađen sa svim direktivama i preporukama EU. Uz to HDS ZAMP kontinuirano prati i u praksi primjenjuje iskustva iz drugih zemalja EU i ostatka svijeta, a sve u cilju transparentnog i pravednijeg prikupljanja i raspodjele naknade.

Unutar tzv. BTL-a (Blank Tape Levy) HDS ZAMP prikuplja jedinstvenu naknadu za autore glazbenih djela, umjetnike izvođače, proizvođače fonograma, nositelje prava na audiovizualnim djelima, filmske producente i redatelje, nakladnike i književnike.

Druge udruge za kolektivno ostvarivanje prava imaju svoje načine raspodjele, a ovako to raspodjeljuje HDS: za dio naknade koji se odnosi na prava autora glazbenih djela: 70% se raspodjeljuje hrvatskim i inozemnim autorima (u posljednjoj raspodjeli sudjelovalo je više od 100.000 domaćih i svjetskih autora) u omjeru u kojem su njihova djela korištena u sektoru javnog priopćavanja, umnožavanja i distribucije. Preostalih 30% (prosječno cca 450.000 kn godišnje – od dijela BTL-a koji se raspodijeli HDS-u) HDS putem natječaja svake godine dijeli za poticanje umjetničkog stvaralaštva. Time svake godine sufinanciramo više desetaka različitih manifestacija u zemlji: od onih koji se odnose na amatersko stvaralaštvo, preko festivala i manifestacija demo bendova do već afirmiranih festivala. Konkretne popise sufinanciranih događanja i projekata za protekle godine možete naći u našim Godišnjim izvješćima.

HDS ZAMP nije ovlašten mijenjati zakonske propise o plaćanju predmetne naknade, ali unutar postavljenih zakonskih okvira i u suradnji s obveznicima plaćanja naknade težimo praktičnim rješenjima za izbjegavanje prekomjernog opterećenje i štete za obveznike i krajnje korisnike. Tako se u praksi prilikom primjene zakonskih odredbi provode i izuzeća od plaćanja naknade, a pogotovo u slučajevima koje navodite u dopisu (bolnice koje kupuju uređaje za interno korištenje, ostali uređaji čija svrha je isključivo industrijsko odnosno poslovno korištenje itd.).

Obveznici plaćanja naknada u Hrvatskoj su proizvođači i uvoznici uređaja, a obveza plaćanja naknade nastupa prilikom prodaje predmetnih proizvoda. Od samih početaka uvođenja i razrade sustava surađujemo s predstavnicima obveznika, odnosno uvoznicima proizvoda IT tehnologija (Udruženje trgovaca novih tehnologija pri sektoru trgovine HGK i HUDNT – Hrvatska udruga distributera novih tehnologija). U suradnji s obveznicima razmotrene su mnogobrojne opcije i prijedlozi, a rezultat je sadašnji sustav naplate naknade. Temelji te suradnje, koji su tada postavljeni, nastavili su se razvijati do danas.

Krajem prošle godine provedeni su dugi i intenzivni pregovori s obveznicima te analiza čitavog sustava. Utvrđeno je da nisu potrebne sustavne izmjene sustava i da se zahtjevi obveznika naknade mogu uvažiti korekcijom iznosa naknada za određene tipove proizvoda, te restrukturiranjem i mijenjanjem naziva pojedinih kategorija proizvoda.

Zakonom je propisano da se naknada plaća za svaki proizvod za koji se može očekivati da će biti korišten za privatno kopiranje, pa je u suradnji s obveznicima provedena analiza kako bi se utvrdio praktičan postupak utvrđivanja hoće li se neki proizvod moći koristiti za privatno kopiranje ili će biti izuzet od plaćanja naknade. U praksi se izuzeće teško može provesti automatizmom (osim u slučaju npr. memorija za industrijske strojeve, traktore i sl.) pa se svaki zahtjev za izuzećem obrađuje pojedinačno (npr. za pojedine tipove memorijskih kartica koje se isključivo mogu koristiti u određenim vrstama fotoaparata ili računalne servere i opremu). Odobrenje za izuzimanjem od plaćanja naknade izdaje HDS ZAMP nakon postupka provedenog u suradnji s pojedinačnim obveznikom i predstavnicima udruge uvoznika.

U Vašoj analizi izuzeća od naknada navodite dvije glavne značajke koje utječu na odluku o izdavanju izuzeća:

a) značajke samog proizvoda;

b) entitet koji ih koristi.

Prilikom postupka izdavanja odobrenja za izuzeće u obzir se uzimaju obje navedene značajke, a najvažnija je sama svrha korištenja. Tako npr. kada se radi o kupcima koji su pravne osobe, nemoguće je paušalno utvrđivati radi li se o krajnjem korisniku ili pak distributeru koji će te proizvode dalje prodavati fizičkim osobama i/ili tvrtkama koje će uređaje koristiti samo u profesionalne svrhe. Uz to, pojavljuje se i pitanje: kako naplatiti naknadu kada tvrtke uređaje kasnije, prilikom rashoda, prodaju ili poklone svojim zaposlenicima (što je vrlo čest slučaj zbog brzog razvoja tehnologija i zastarijevanja uređaja).

Tijekom pregovora s obveznicima analizirana je svaka kategorija proizvoda i utvrđeni su niži iznosi naknada - koji su unatoč tome zadovoljavajući za sve skupine autora čija prava se štite, a izbjegnuto je prekomjerno opterećivanje obveznika i krajnjih korisnika. Prilikom utvrđivanja iznosa naknada uzeto je u obzir i da li se i u kojem obujmu pojedini proizvodi koriste u svrhu privatnog kopiranja. S obzirom da je čin i opseg kopiranja nemoguće utvrditi za svaki prodani proizvod, naknada se primjenjuje na sve proizvode kod kojih postoji mogućnost privatnog kopiranja, ali uz niži iznos naknada za sve proizvode pojedine kategorije. Time se kompenzira i šteta autorima i prekomjerno opterećenje obveznicima koji bi morali pratiti svaki proizvod i voditi dodatnu evidenciju o kapacitetu i drugim značajkama uređaja, kao i svakom krajnjem kupcu i svrsi korištenja.

U nastavku se kratko osvrćemo i vezano uz pojedine uređaje koje ste spomenuli kao one koji bi trebali biti izuzeti od naknade:

Za memorijske kartice naknada se prvenstveno naplaćuje zbog korištenja u mobitelima na koje se prema analizama tržišta uglavnom kopira glazba i drugi autorski sadržaji. Većina tako prikupljene naknada odnosi se upravo na kartice koje su prodane uz mobitele ili odvojeno u trgovinama koje primarno prodaju mobitele.

USB je preuzeo ulogu CD-a što potvrđuje i pad prodaje CD-a i DVD-a popraćen rastom prodaje memorijskih kartica i USB-a. Uz to analize pokazuju da korisnici na USB često kopiraju autorska djela s jednog računala na drugo, preslušavaju glazbu s USB uređaja u automobilima ili gledaju filmove preko USB uređaja koji se spajaju na TV itd.

Vezano za „tvrdi disk“, svjesni smo da je ova kategorija definirana prilično općenito, kao i većina drugih kategorija – ali želimo Vas informirati da je ovakvo rješenje postignuto na zahtjev uvoznika uređaja koji smatraju da je takva tarifa praktičnija od one s visokim naknadama ovisnim o kapacitetu i specifikaciji uređaja. Također, uz opravdani zahtjev korisnika, svaki proizvod može biti izuzet od plaćanja naknade bez obzira na širinu kategorija, a pod uvjetom da se utvrdi kako neće moći doći do privatnog kopiranja (serverski diskovi i sl.).

Nažalost, zbog navedenih (i drugih) poteškoća u praksi, ponekad se naknada naplaćuje i kada se uređaj koristi u poslovne svrhe (npr. kupnja nekoliko hard diskova ili USB uređaja u trgovini na malo), ali takve situacije je gotovo nemoguće izbjeći. Unatoč našim naporima i odličnoj suradnji s obveznicima, teško je oformiti savršen sustav koji bi garantirao potpunu pravednost i autorima i krajnjim korisnicima, no u suradnji i pod budnim okom obveznika i javnosti težimo postizanju što veće pravičnosti u svakom aspektu poslovanja, uključujući i sustav privatnog kopiranja. Prateći svjetske trendove smatramo da smo uspjeli pronaći adekvatna rješenja i pravedan balans za sustav privatnog kopiranja.

Na kraju, nadamo se da je vidljivo da je dio Vaših prijedloga već životan u našem poslovanju. Naravno, imate li dodatnih pitanja ili prijedloga - slobodno nam se obratite.

S poštovanjem,

Mario Vukoja

Sektor medija i novih tehnologija

 

Komentari  

smayoo
+1 06-12-2015 | 21:57
Moj je komentar da, dokle god 90% ljudi u ovoj zemlji ima razmišljanje "kradu svi pa kradem i ja", ZAMP je sasvim u pravu da se vodi načelom "svi ste vi lopovi".
Citiraj
Anonimac
+2 06-12-2015 | 22:59
Moje misljenje, kao developera koji svoje proizvode prodaje preko neta cijelom svijetu:
ZAMP je smijurija koju mozemo samo mi balkanci izmisliti, i nitko vise. Barem u ovom obliku i ovoj formi.

Nitko nema pravo pretpostaviti da sam lopov. Ni za mene, niti za Antu, Peru, Leona ili Marinu. Nitko! Ako me optuzujes da sam lopov, izvoli i dokazi. A ne obrnuto.

Nadalje, previse sumnjivih likova se oko tog ZAMP-a vuklo. Od Josipovica pa do njegovih kolega. No naravno, USKOK je beskoristan, sto se najbolje vidi po primjeru 'Sanader', pa su jednako beskorisni bili i ovdje.

Od domace glazbe sto slusam imam u orginalu. Vecinom na gramofonskim plocama. Razno-razne thompsone, rozge, severine i sl. ne slusam. Vecinom slusam stranu glazbu. I placam namet ovim uhljebima, kako osobno, tako i moja firma.

Istina, nije velika lova u pitanju. Niti ju osjetim. Ali me iritira. Jer kad bih gledao tako, mogao bih i ja steci par politicara za prijatelje, pa traziti svega 0,50kn mjesecno od svakog stanovnika ove drzave. 0,50kn u 99% slucajeva nece nitko osjetiti, ali kad se sve nakupi, ja cu ih i te kako osjetiti.

Dapace, nije ni losa ideja. Ja kao developer trazim da mi placate iste namete kao i glazbenicima. Jer nas developere kradu na sve strane, vise se naseg sadrzaja kopira i ilegalno distribuira nego od glazbenika. Nakon nas ocekujem da istim tokom krenu i filmasi.

Onda to vise nece biti 0,50kn po covjeku, ali ajde, pregrmit cete vi svi to. Ionako sve prihvacamo u ovoj drzavi bez ikakvog otpora :)

P.S.
Ako tko poznaje kakve politicare molio bih da mi proslijedi njihove brojeve. Po svemu sudeci najbolje je poznavati po barem jednog iz SDP-a, HDZ-a ili najbolje HNS-a. Lako potkupljivi, poprilicno pokvareni, ne zanima ih narod, no vlastiti dzep obozavaju :)
Citiraj
Anonimac
06-12-2015 | 23:05
Istina je da ZAMP pokušava u državi, odnosno društvenom uređenju izgrađenom na lopovluku i kriminalu ubrati svoj dio kolača. Taj "kolač" je često potpuno legitiman i pravedan, jer se kroz ZAMP-ove naknade namiruju honorari (plaće) ljudi kojima je glazba posao. Bilo bi možda dobro da sve struke imaju neke svoje udruge koje se brinu o naplati tantijema, pa tako bi mogli uvesti UGZZSS (udruga građana za zaštitu skupljača smeća), ah pa mi to već imamo ali se to plaća kroz komunalnu naknadu i nitko te ne pita jesi li taj mjesec bio uopće doma i koliko si kanti smeća ispraznio (ok i tu se pokušava uvesti reda u nekim dijelovima RH). Malo sam sarkastičan, ali ono što želim reći je; u o ovoj državi izbor se svodi na biti budala ili lopov. Ako plaćaš sve svoje obaveze od kojih u 50% slučajeva ne dobiješ ništa ili razni Salamanderi & Co. popale bez posljedica tu lovu onda si u biti budala. Druga opcija je biti lopov, veći ili manji (stvar ukusa) i zavaljivati državu (društvo u cjelini) kroz ne plaćanje naknada, muljanje na porezu i sl. Sve u svemu nije loše vidjeti da u ovoj državi netko ponekad pokušava uvesti kakav takav red, ali jako teško je obnavljati kuću prepunu nametnika koji su pod razno raznim zaštitama, a sposobnih majstora za popravak imamo na kapaljku, ako i toliko!
Citiraj
drlovric
+3 06-12-2015 | 23:08
Ja bi uveo i naknadu na zarulje, jer svijetle u prostoriji gdje se moze kopirati glazba. Mozda cak i na prozorska stakla, jer ljudi gledaju kroz prozor dok se torrent skida. Ovo je smijesno ljudi :)

Estradni umjetnik ode u kafanu u Njemacku, naplati na crno svoju gazu u eurima i vrati se kuci. Vrati se sav sretan, jer nije platio porez i jer je omladina koja je dosla u klub znala sve autorove slusala pjeseme (jer su ih poskidali s neta ili slusaju na YT).

Svako treba biti nagradjem za svoj rad, ali usporedite jednog autora i jednog malog privrednika u HR (koji puni drzavni proracun) i ko od njih dva zivi jer-seterski a ko jedva skupi za place radnicima na pocetku mjeseca :/
Citiraj
pkrassi
+1 06-12-2015 | 23:16
drlovric je rekao:
Ja bi uveo i naknadu na zarulje, jer svijetle u prostoriji gdje se moze kopirati glazba. Mozda cak i na prozorska stakla, jer ljudi gledaju kroz prozor dok se torrent skida. Ovo je smijesno ljudi :)

Estradni umjetnik ode u kafanu u Njemacku, naplati na crno svoju gazu u eurima i vrati se kuci. Vrati se sav sretan, jer nije platio porez i jer je omladina koja je dosla u klub znala sve autorove slusala pjeseme (jer su ih poskidali s neta ili slusaju na YT).

Svako treba biti nagradjem za svoj rad, ali usporedite jednog autora i jednog malog privrednika u HR (koji puni drzavni proracun) i ko od njih dva zivi jer-seterski a ko jedva skupi za place radnicima na pocetku mjeseca :/



Bravo majstore. Dobro napisano
Citiraj
Anonimac
06-12-2015 | 23:17
drlovric - HDS ZAMP najviše novca raspodjeli vlasnicima autorskih prava, a to su većinom tekstopisci i glazbenici koji su skladali djelo. Zato imamo često situaciju da od recimo 100000 kn prikupljenih od pjesama Mate Miše Kovača najveći dio (oko 90%) ide tekstopiscima i skladateljima, aranžerima itd. njegovih pjesama, a najmanji dio ide samom izvođaču. Naime, ovaj primjer koji si naveo može ići na ruku nekom izvođaču, ali stvarni vlasnici autorskog djela nemaju ništa od tih silnih nastupa nekog izvođača po Njemačkoj i upravo zato HDS ZAMP pokušava naplatiti rad skladatelja, tekstopisaca i sl. U suprotnom svi ti silni izvođači u 90% slučajeva ne bi imali što pjevati.
Citiraj
petros
06-12-2015 | 23:22
Meni je ovo sve potpuno novo! Nisam znao da je ZAMP udruga! Mislio sam da oni samo naplaćuju glazbenicima kada sviraju tuđe melodije ili kada ugostitelji puštaju radio da zabave svoje goste. Mada ni to mi nije baš čisto - jer ako plaćaju radio pretplatu, zašto onda još jednom i ZAMP? No, njihov problem 8) hehe, ali ono što me zanima, ako je netko tu dovoljno stručan da mi kaže.. znate da sam gejmer prije svega i najviše volim moj iPod Touch. Koristim ga samo za igre i sada ispada da sam ja za igraću hand-held konzolicu platio porez glazbenicima? Ok, ide li onda taj porez i na Playstation i Xbox? Jer i oni teoretski mogu puštati mjuzu! Pa gdje je onda kraj? Sve može svirati danas, gotovo svaki uređaj koji u sebi ima neki zvučnik ili AV izlaz, ali to ne znači da se oni koriste za krađu glazbe. Koja smo mi luda država! 8)
Citiraj
dpasaric
07-12-2015 | 00:22
@anonimac - da, ovo s developerima mi nije niti palo na pamet, ali zapravo danas ima itekako smisla. Nema nikakve razlike između autorskih prava glazbenika i programera - ili npr. fotografa ili književnika. Evo, sada pisci izdaju knjige u digitalnom obliku, znači da se i to krade! Zašto se onda ZAMP ne bavi i zaštitom takvih autora? Mislim da je to čak netko pitao na onoj tribini gospodina iz ZAMP-a (zaboravio sam ime), pa je dobio odgovor, parafrazirat ću: "Pa nitko vam ne brani da se ogranizirate u udrugu i zaštitite svoja prava." Dakle, evo dobre ideje za sve programere! :) U skladu s 21. stoljećem treba osnovati udrugu za zaštitu autorskih prava developera, pa lijepo neka ide i samo 10 lipa od svakog prodanog "digitalnog nečeg" toj udruzi, pa bi se nakupio pristojni iznos kojim bi se umanjila bol za sav taj pokradeni softver onima koji ga stvaraju!
Citiraj
Anonimac
07-12-2015 | 09:40
Mi smo nacija lopova, pa je dobro da imamo neki sustav koji brine o pravima autora, ali ja sam živio u uvjerenju da je ZAMP neka agencija Vlade RH, a kad tamo udruga građana! Znači da funkcioniraju po nekom svom statutu, imaju predsjednika, tajnika itd... Ajme, pa koliko oni zaposlenih imaju da sve to vode? I čekaj malo, da li to znači da oni sami sebi određuju koja će im plaća biti? Genijalno, skidam kapu!

Sada malo vrtim film, žena mi je frizerka, ne neka bogata, ima mali salon u prizemlju nebodera, ono čista socijala, jedva krpa kraj s krajem za neku plaćicu. I Linić ih je sve natjerao da se fiskaliziraju, kupila je gotovu soluciju tablet + softver i još morala uvesti internet da bi to odradila da sve bude po zakonu, a ako dobro shvaćam ovo s porezom na informatičku robu ona je za svoju "registar kasu" platila dio poreza i glazbenicima! Hahaha, pa to je predivno! Želim se i ja zaposliti u ZAMP-u! :-)
Citiraj
stefanjos
07-12-2015 | 10:05
I dalje ne razumijem zasto iTunes Store ne smije u hrvatsku zbog ZAMP-a, a priča je da je upravo ZAMP razlog nedostatka takvog servisa.
Citiraj
dpasaric
07-12-2015 | 11:06
@stefanjos - Nisam nikada nešto službeno čitao o tome, uglavnom su to bila nagađanja po forumima zašto u Hrvatskoj radi Appleov App Store za aplikacije i možemo kupovati softver, ali ne možemo glazbu. U biti ne vidim neku direktnu logiku zašto bi prodaja glazbe od samih izdavačkih kuća putem on-line trgovine imala nešto sa ZAMP-om, ali nikad se ne zna. Mogao sam ih i to pitati, ali i ovako je tekst ispao predug, pa je dobro da sam se držao jedne uske teme.
Citiraj
civicar
07-12-2015 | 15:59
Apsolutno se slazem da treba razgraniciti naknade za privatne i poslovne korisnike. Pogotovo ukoliko poslovni korisnik ima organizairanu mrezu u vidu LDAPa, Firewalla, Proxyja...

Takodjer mi je nejasna logika kojom se samo gleda naplatiti potencijalna kradja otkud god se stigne, imalo logike ili ne, nadzirati i sankcionirati sve zivo, a ne radi se proaktivno na edukaciji i servisima koji ce omoguciti glazbenicima naplatu svog rada.

Štef je spomenuo iTunes, ja cu dodati Spotify, Netflix, Pandoru, itd, itd... Ne razumijem da se nemoze kvalitetno izlobirati da neki od servisa bude dostupan u HR sluzbeno. Pogotovo nakon sto je Apple Music dostupan u cijeloj EU, ali NE i u HR. Nemojte mi samo o velicini trzista. :)

Nisam pretjerani ljubitelj HR glazbe, pa ce mi se oprostiti na neznanju, ali postoji li nekakav "store" sa HR glazbom po uzoru na iTunes ili neki od streaming servisa tipa Apple Music ili Spotify. Ono mozes kupiti jednu stvar za 3kn (i to da ti sjedne trosak na racun za mob usluge) ili album za 70. Ili npr. streamat Zečića do besvijesti za 70kn mjesecno. Koliko znam ne (netko ce me dopuniti ako postoji). Ako ne postoji zasto se ZAMP ne zauzme za realizaciju ili popularizaciju takvog projekta

Vjerujem da im je lakse djelovat restriktivno (lova samo kapa iz nameta), nego proaktivno...
Citiraj
drlovric
+1 07-12-2015 | 17:09
@civicar: Naravno da je lakse doslovce otimati pare onima koji rade i pune budget, nego mijenjati svijest ljudi i natjerati glazbenike da rade i ponasaju se isto kao obicni smrtnici :)

Stavlja ih se u isti rang ga Crkvom. Svoje usluge naplacuju u kesu, poreze nikakve ne placaju a potezu itekako za parama iz drzavne blagajne. Koju ne pune. I jos glume pokradene zrtve u isto vrijeme :)

Bas lose utjecu na moju probavu...
Citiraj
DrAle
07-12-2015 | 17:40
Ono što mene smeta jest da se pojavljivanje pjevačica i pjevača na javnoj televiziji ne smatra oglašavanjem. Naime, njihovo pojavljivanje u raznim emisijama nije ništa drugo već najobičnije oglašavanje i to u ovom slučaju - neplaćeno. Ako se pjevačice i pjevače promatra kao poduzeća (oni vole reći da proizvode zabavu) zašto se spominjanje "uobičajenih" poduzeća na javnoj televiziji ne tolerira ako ne plate naknadu za oglašavanje, a pjevačicama i pjevačima se to dozvoljava i još ih se dodatno promovira razgovorima, najavama koncerata, promocijom njihovih uradaka i sl.?
Citiraj
Anonimac
07-12-2015 | 17:54
Da li ZAMP plati i kako Štuliću za pjesme koje mu se vrte na radiostanicama ako se zna da nije član ZAMP-a?
Citiraj
Anonimac
+2 07-12-2015 | 17:59
-- prvi anonimac, ponovno

@drlovric
Kolega, drzava crkvu sa tim sitnicama drzi na lancu. Jer kad bi crkva trazila svoja zemljista nazad, vjeruj mi nastalo bi dosta problema. Pola Zagreba bi odjednom pripadalo crkvi. A imaju ih pravo traziti nazad. Na ovaj nacin im se malo kompenzira. I nemoj me pogresno shvatiti, nemam razloga da branim crkvu, nisam prakticni vjernik i ne sjecam se kad sam u istu uopce usao. Smatram se agnostikom.

@dpasaric
Zato sam to i napomenuo. Imamo jednaka prava kao i glazbenici da se uhljebimo. Ali evo iskreno, prvi bih odbio primati bilo kakvu takvu naknadu. Ne radi ponosa ili silnog postenja, vec radi stida. Stidio bih se kad bih uzimao jednu takvu naknadu.
Citiraj
Anonimac
07-12-2015 | 20:58
Slažem se autorom da zakon sada nije fer jer vjerojatno ogroman dio prometa računala i srodne opreme otpada na firme, vjerojatno i više nego na građane, a oni svi plaćaju tu autorsku globu iako nema logike da su računala kupljena kao osnovna sredstva za rad ujedno i instrumenti za krađu glazbe. I zaista, time se sugerira da je u tvrtkama kaos, bezvlašće i nerad - jer kako bi se drugačije na radnom mjestu u radno vrijeme na osnovnom sredstvu tvrtke krala glazba? Da, možda i ima nerada u državnim institucijama i firmama, ali kod privatnika to sigurno nije tako i znam da mi u poduzeću i da hoćemo i da imamo vremena to raditi jednostavno ne možemo jer za svaku modifikaciju na računalu se traži lozinka i naš informatičar brine o tome da su nam računala čista, zaštićena i ispravna. Dakle, dragi moj ZAMP to vam nikako ne drži vodu!
Citiraj
dpasaric
07-12-2015 | 21:21
@civicar - To je to, pogodio si u bit, najlakše je "drapnuti" globalnu represiju bez kriterija umjesto da je ZAMP na prvoj liniji borbe da se građanima omogući da prije svega ne dolaze u poziciju da kradu glazbu! U Hrvatskoj smo zadnja rupa po tom pitanju! Da ljudi imaju iTunes Music Store kao u svakoj normalnoj EU zemlji i druge slične servise na raspolaganju, siguran sam da bi se udio piratizirane glazbe drastično smanjio. To nije neko otkrivanje tople vode, to se potvrdilo već svuda u svijetu. I cijena glazbe u Hrvatskoj bi se trebala formirati na sličan način kao što McDonalds formira cijene po različitim zemljama; na temelju prosječne plaće u nekoj zemlji - jer nije isto dati par dolara Amerikancu, Englezu ili nama siromašnima.
Citiraj
civicar
08-12-2015 | 09:36
Upravo tako. Znam gomilu ljudi kojima se neda kemijat s torrentima, a ni trazenjem CD shopova i za neku razumnu cifru bi sigurno koristili takav tip servisa. Naravno sve u skladu s HR ekonomskim prilikama kako i sam kazes. 18€ mjesecno me kosta Netflix + Spotify pretplata, 10€ je Spotify a 8€ je Netflix. Ako se vani moze za 80ak kuna mjesecno dobiti pristup hrpi glazbe (sa opcijom downloada albuma) nevidim razlog zasto se to nemoze kod nas.
Citiraj
Anonimac
08-12-2015 | 10:16
Nisam prije bila na vašem Jabučnjaku, ali me zaintrigirala tema jer je jedan moj prijatelj rekao kako je potpuno odustao od organizacije malih koncerata u svom klubu, naravno na žalost nas publike, jer da su davanja ZAMP-u bila nerazumno velika. Često se radilo o sasvim eksperimentalni m bendovima, alternativna scena, vrlo rijetko da se uopće sviralo nešto poznato i za većinu toga nije mogao naplaćivati ulaz. I onda je to bilo "stari moj jedva od cuge da pokrijem bend, a kamo li da nešto zaradim, a platiti još ZAMP i u minusu sam, pa sam odustao od svega." Čini se da na ovaj način ZAMP guši male autore i mlade bendove, da se zatire kulturni život i slobodna scena. Oni bi taj svoj harač trebali naplaćivati samo za neke ozbiljnije koncerte iznad određenog broja slušatelja, a ne za svaku svirku gdje se okupi par desetaka gostiju. No, odlutala sam od vaše teme vezane za kompjutore, ispričavam se, ali željela sam ovo reći da bi slika bila šira.

Ono što bih ja pitala ZAMP je da li su njihove plaće u udruzi transparentne i gdje se mogu pogledati? To je udruga koja je dobila monopolističku ovlast održave (kakav priviliegij!) da naplaćuje porez na ono što se njima čini pogodno i to po kriterijima koje oni sami odrede?! To daje ogroman prostor za manipulacije i zlorabe i ne bih se čudila da su sami sebi dali plaće daleko iznad hrvatskog prosjeka.

Zanima me gdje se može vidjeti lista zaposlenih u ZAMP-u zajedno s njihovim plaćama?
Citiraj
Anonimac
08-12-2015 | 11:35
S tim da se na američkom iTunes Storeu može kupiti i naša glazba. Kako tamo naši muzičari rješavaju autorska prava, ili možda diskografi?
Citiraj
BigMac
08-12-2015 | 14:50
Iz vlastitog iskustva...
Ironično je to da kad je birc prazan da se glazba najbolje čuje, a kad je pun suprotno, tj tada ti i ne treba glazba :)
Još riječ o njihovom radniku na terenu ( dolazio je jednom godišnje)
Jednom je upisao da je svirala strana, a jednom domaća glazba. On bi upisao u zapisnik šta je čuo taj trenutak iako kad on ode može biti sve suprotno . Po tome oni određuju kome ide novac. Jel vani ili ga dijele na domaćoj sceni.
Isto tako znam da npr. Tonći Huljić dobije lijepu sumu od toga rada, a da ja nisam niti jednu njegovu pjsmu pustio ( bilo izvođaća ili autora)
Kasnije sam tražio i našao glazbu koja nije bila zaštićene autorskim pravima ( neki instrumentali) al to njima ne prolazi.
Razlog za to je da ako imaš TV ( a malo koji birc ga nema) i slučajno se prikaže glazbeni spot (iako je zvuk isključen), to također podliježe zaštiti i plaćanju :(
Citiraj
dpasaric
08-12-2015 | 14:57
@BigMac Zanimljivo! Koja je logika s tim ako se pušta glazba onih koji nisu u ZAMP-u? Može li autor glazbe XY napisati izjavu kojom se odriče toga da mu ide bilo kakva naknada ako netko u restoranu pušta isključivo njegovu glazbu i da onda ZAMP tu nema osnove naplatiti svoj porez?

Ili, idemo korak dalje, ipak je 21. stoljeće, postoji niz softvera koji u stvarnom vremenu potpuno računalno generiraju sasvim ugodnu pozadinsku glazbu. Ako to svira u bircu, je li možda i to podliježe plaćanju ZAMP-u? Gdje onda ide taj novac, plaćaju ga računalu - koje je ujedno i autor? ;)
Citiraj
drlovric
08-12-2015 | 21:53
Taman da pustas striktno klasicnu glazbu, oni bi nasli nacin da ti uzmu pare i rekli bi, mrtvi ladni, da salju Betovenu i Mozartu :)

Onaj ko im je dao toliko ovlasti (uz brutalan monopol) ih naravno i stiti, pa mogu da rade sta god zele...
Citiraj
Josip R.
+1 09-12-2015 | 00:13
ZAMP je čist produkt liberalne kapitalne pohlepe pod izlikom brige o autorima i ništa drugo te je to jasno od prvog dana! I nikako ne može biti pozitivan osim za one gladne para. Jedini koji brane postojanje su liberalisti i monopolisti.

Prvo krađa je definirana kao oduzimanje pokretnine i nepokretnine. Fizički ako ti netko oduzme nešto materijalno i ti to više nemaš si obeštećen. Ako netko kopira tvoje napravi, djelo istu kopiju nečega što je tvoje taj te nije pokrao. I dalje imaš svoj predmet, djelo i vlasništvo nad njime.

Ideja se ne može braniti pred zakonom ("Ja sam se prvi sjetio") kao niti nikakvo kreativno djelo. Ako te netko kopira to je život nosite se stime! Ako si umjetnik, glazbenik, uvijek su se međusobno kopiraju jer takve je prirode stvaranje od prvog dana kopiramo i interpretiramo ono što vidimo oko sebe i to je često inspiracija.
Razlika je u umjetniku koji ima svoj stil i originalnost, to je teško kopirati i nitko mu to ne može "ukrasti".
I toga je svjestan svaki umjetnik koji je dobar i ne treba druge kao inspiraciju.


Problem egzistencije je druga stvar i ovdje se koristi kao alibiji ZAMP-u.
Ali to je problem umjetnika. Ako nisi dovoljno sposoban zaraditi svojim djelima nisi dovoljno dobar ili sposoban i to nije posao za tebe. Nađi drugi od kojeg češ živjeti, uvijek možeš imati hobi.

Problematika je kod kopiranja i dijeljena kriva pretpostavka od koje idu oni koji potražuju novac koji misle da su ga izgubili zato što je netko kopirao ili podijelio nešto što je netko koga brane napravio. A radi se o čistom egu i pohlepi.

Čisti primjer je industrija video igra, filmska i glazbena. Svi zajedno polaze od teze da su mogli zaraditi na onima koji su se dokopali podijeljenog ili kopirano sadržaja. Ali ta pretpostavka je kriva!
Danas jedna osoba pogleda skoro 80% filmova koji se snime u Hollywood da nije interneta i besplatne opcije pogledao bi 5 do 10% posto filmova ovisno iz kojeg dijela svijeta dolazi i koliko je ekonomski potkovan i ako gleda filmove prosječno.

Primjer nedavno. Svi znamo da autori koji preko YouTube servisa objavom video uratka sakupljaju poglede i pretplatnike i na temelju njihovog broja zarađuju novac. Nedavno su Twitter i Facebook omogućili opciju pokretanja YouTube videa koji su linkani ili podijeljeni i pokreću se samo par sekundi kao preview. A dovoljno je da se pokrene na sekundu i zaračuna se kao pregled. Ako je podijeljen na Facebook ispada da autor koji ga je podijelio "krade" broj pogleda od autora na YouTube. Ali to naprosto nije tako! Jer osoba koja je došla do Facebook linka možda nikad ne bi došla do izvornog linka i YouTube videa da ga nije vidjela na Facebook. Ili ga je naprosto skrolanjem kroz Facebook prošla da ga nije pogledala a video se kao preview pokrenuo u trenutku kad je bio na sredini ekrana u prolazu skrolanja i zaračunao na Facebook a ne YouTube. Pa je Facebook optužen za "krađu" što naprosto nije točno. Jer autori na YouTube idu od krive pretpostavke da bi svi ti pogledi bili upućeni njima a nisu. Realno su 1/3 ako ne i manje izgubili od ukupnih pogleda to jest pravih pogleda cijelog videa na linku sa Facebooka.

Internet je slobodan kao i sav sadržaj na njemu i danas je omogućio svima dostupnost informacija i sadržaja koji je lako kopirati. I te informacije su široko dostupne i upravo zato što je besplatno ljudi nešto pogledaju i uzmu si. Da se plaća NE bi uzeli! Jer većina nema za sve što besplatno preuzme s ili koristi na internetu. To je činjenica i mnoga istraživanja su to pokazala. Prodaja realno jako malo trpi od besplatnog dijeljenja i onih koji bi stvarno platili ono što pogledaju, poslušaju ili odigraju. Što ZAMP i slične organizacije uporno ignoriraju iz očitih razloga, privatno interesa koji je protiv interesa većine (onih koji se služe besplatno).

Upravno dijeljenje i besplatno je pridonijelo poboljšanju dostupnosti informacija i njihovom otkrivanju. Većina umjetnika ne bi bila nikad otkrivena jer realno kod prve prepreke kad onaj koji ih treba otkriti nema novca ne bi njihova djela niti vidio niti poslušao da nisu besplatna.

I sad primjer s naplatom po svakom prodanom računalu je čisto primjer pohlepe. Zato što omogućuje da netko teoretski počini djelo? Pa tko je tu lud! Sutra će se netko sjetiti da svi vozači plaćaju neki iznos jer voze auto i mogu teoretski nekoga ubiti na cesti pa hajdemo i tamo drapnuti za žrtve.
HRT pristojba je isto pljačka. Ako imate TV, Laptop ili Radio (na mobitelu ili automobilu). Trebate plaćati pristojbu čak i ako ne gledate HRT programe ili ne slušate preko radija. Zato što imate mogućnost. Ludost i pljačka države s porezima na budale.

Isto tako je ZAMP porez na BUDALE jer sve nas skupa čine budalama i izvlači novce iz naših džepova! Za umjetnike koji nisu sposobni ili glazbenike koji su gramzivi i nije im dosta zarada od koncerata na kojim zarade u jednu noći više od političara. Jadni baš mi ih je žao. (Sarkazam!)

Sve je to nus produkt liberalizma koji iz dana u dan raste i uništava zapadni svijet. Koji treba osuditi i zakonski zabraniti u ekstremnim oblicima kao što je ZAMP!

Oni koji brane autore i govore da pjesme nisu samo nule i jedinice na računalu. Da nisu ali umjetnici koji su sposobni. Danas imaju dovoljno načina da se putem interneta probiju na scenu i pokažu svoja djela i rad i zarade pozornost svih onih koje zanima, koji će tek otkriti njihova djela. I koji ako imaju će rado platiti da podrže autore. Oni koji nemaju ili ne žele imaju pravo vidjeti poslušati i ne platiti ako im se ne sviđa ili naprosto ne žele jer im to sustav omogućuje. I umjetnici se trebaju naučiti nositi s time. I vrjednovati one koji stvarno cijene njihova djela, jer ti isti su često motivacija i inspiracija da rade nova djela. I sam sam diplomirani umjetnik i informatičar i ovo jako dobro znam.

Na kraju je ludo da je uopće netko donijeo i ozakonio ZAMP kontra većine koja se oštro protivi tom zakonu i koja ne smatra nemoralnim svoja djela i smatra nemoralnim gramzivost tog zakona.

Ali autore ili jedan od autora je ultraliberalist i ljevičar Ivo Josipović pa ne čudi kako je pokvarena politika kumovala takvom nemoralnom zakonu. Pod krinkom lažnog morala koji propagira ultraliberalna SDP (Social demokratska partija) AKA bivši komunisti koji su isto trčali za novcem i iskvarili socijalne ideje Marksa.

ZAMP bi trebalo raspustiti i suditi autorima za organiziranu kriminalnu urotu radi monopola nad autorskim djelima što i jest!

Na kraju internet svi plaćamo i financiramo, a plaćaju ga i reklame koje gledamo tako da je lova već okrenuta od strane umjetnika višestruko koji se internetom koriste za distribuciju svojih djela.
Citiraj
Anonimac
09-12-2015 | 01:42
Josip R. - ne mogu vjerovati da netko možda i u dobroj namjeri napiše toliko nebuloza uvjeren u njihovu argumentiranost . Što je najgore imaš i par istinitih teza :-)
1. krađa nije definirana kao otuđenje nečije pokretnine ili nepokretnine, već je definirana ovisno o vrsti krađe i kojem predmetnom sudu (zakonu) ta krađa pripada (prekršajni, kazneni, trgovački, itd. sud).
2. Ako netko kopira/uzme tvoje djelo (koje je prijavljeno nadležnim institucijama i zaštićeno) i na tome zarađuje je krađa!
3. To što možeš nešto uzeti s Interneta ne znači da nije krađa. Možeš uzeti i iz trgovine dok prodavač ne gleda ili popiti 3 cuge a samo je 1. besplatna, ali to je krađa. Sloboda informacija i sloboda Interneta nemaju veze sa krađom nečijeg intelektualnog vlasništva.
4. HRT pristojba je zakonski određena kao što je određena naknada za vode, zdravstvo, šume i sl i nema veze s krađom. Možemo raspravljati je li neka naknada potrebna ili nije ili ako je neka naknada previsoka ili nije. Inače od TV, a ne HRT pristojbe i od tih 80 kn mjesečno HRT dobije 34 kn za proizvnodnju 4 TV programa, 3 nacionalna radijska programa, 9 lokalnih radijskih programa, simfonijski, jazz i tamburaški orkestar i zbor HRT-a + web i mobilne servise. Ostatak ide Odašiljačima i vezama, HAVC-u, HDS ZAMP-u, porezima i na tehničko održavanje HRT-a (komunalne naknade, energetski troškovi, itd.) Bitno je napomenuti da je program HRT-a zakonski propisan i obavezan je javno informirati od svuda iz RH-a i o svemu iz RH-a od javnog značaja, pa zato imamo live prijenose Sabora, a ne, jer eto HRT urednici drkaju na zasjedanje Sabora. Zbog svega navedenog se plaća ta naknada, kao što bi svi željeli imati što manje požara, što ljepše i uređenije šume i normalan razvoj, ali velika većina ne bi željela plaćati naknadu za šume. Možemo tako i o vodama i sl. To što je lopovluk prisutan u svim tim tvrtkama, agencijama i ministartvima je za drugu temu.
5. Internet ne plaćaju svi i isto tako ga ne plaćaju reklame koje gledamo ili ne gledamo (ad blockeri i sl.).

Sve navedeno ne znači da HDS ZAMP treba ili bolje regulirati i transparentnije voditi ili uvesto neki sasvim drugi i bolji način vođenja zaštite autora. AUTORA, ne samo izvođača!
Citiraj
dpasaric
09-12-2015 | 01:51
Josip se raspištoljio, ali moram reći da se s jednim dijelom izloženih razmišljanja slažem, istina, u nekom mekšem obliku jer smatram da bi općenito zakoni u cijelom svijetu morali biti drugačije posloženi na tu temu. E sada kada već nisu, a imamo ih i na snazi su, činilo bi se dobrim da barem budu što više fer.

S jedne strane da nekako nadokande bezobrazan pirtaluk kojeg svakako ima, ali opet da se to ne pretvori u novi "porez na sve" koji odlazi povlaštenima po kriterijima koje oni sami definiraju. Namjerno nisam imao namjeru širiti priču van onoga što se tiče direktno naših informatičkih tema, ali očigledno je to teško, a rasprava je zanimljiva. Kroz ove komentare čitatelja se zapravo dobio i dobar dio odgovora zašto se ZAMP u javnosti vrlo negativno doživljava. S druge strane, osim represije, čini se da nije učinjeno ništa proaktivnog u smislu da ljudi ne moraju raditi ilegalne kopije, već da glazbu jednostavno i povoljno kupuju on-line u nekom digitalnom obliku.

Sada kada je ovakav sustav koji cucla novac od svakog prodanog digitalnog dobra postavljen, vrlo teško da će nestati, slično kao i prisilna članarina u HGK ili HRT pretplata. No, možda ga se ipak, korak po korak, može učiniti malo pravednijim?
Citiraj
Josip R.
09-12-2015 | 08:42
Anonimac ovo kad netko uzme pa prodaje tuđe djelo pod svoje nisam naveo kao primjer jer malo je takvih na internetu danas. Danas svi znaju i mogu pristupiti sadržaju, odnosno većina korisnika samo dijeli informacije i koristi ih a ne preprodaje da bi zaradilo na njima. To ne opravdavam. Ali to je svedeno na minimum i zanemarivo. Ali to uglavnom nije slučaj današnjice. To je bilo u ranom dobu interneta kada svi nisu znali, pa se nabavljalo preko nekoga, a taj netko je naplatio svoje vrijeme koje odvoji da nekom drugom skine nešto i to zaprži na CD. Danas svi znaju kako skinuti i gdje skinuti i ne koriste više CD nego direktno spuste na mobitel i dijele s drugim uređajima.
Citiraj
Josip R.
+1 09-12-2015 | 08:52
Poanta je da se danas cijela priča svodi na dijeljenje a ne na zaradu od strane onih koji kopiraju i dijele.
A od strane onih koji se pozivaju na nekakva prava da traže prava na kopije koje se ionako nikad ne bi prodale u toj mjeri kojoj se podjele jer se mogu besplatno! A ti zakoni su krajnje bahati. I treba ih odmah osuditi! Besplatno dijeljenje je pomoglo u širenju dijela i stvaranju veće publike i otkrivanju tih dijela.

Treba napisati zakone koji štite slobodu i neprofitabilno dijeljenje. A zabraniti zaradu ili bilo kakav monopol nad autorskim dijelima. To je pošteno.
Citiraj
Josip R.
09-12-2015 | 09:00
Zadnji komentar sam malo loše sročio. Da ne bi krivo shvatili. Zabraniti zaradu od kopiranja od treće strane i zabraniti monopol od onih koji "brane" prava pod krinkom da bi se dokopali veće zarade. Odnosno legalizirati dijeljenje i kopiranje putem interneta za fizičke osobe. Pravne osobe odnosno oni koji se koriste glazbom za stvaranje zarade neka plaćaju. Poput radio stanica, DJa koji rade u noćnim klubovima i plačeni su sl. Pravne osobe koje ne zarađuju na reprodukciji glazbe trebaju biti oslobođeni.

A ove krajnje glupe ideje da zato što netko može na svom računalu reproducirati isto osloboditi. Pa neće poslodavac braniti radnicima internet i što ti ja znam na radnom mjestu jer je moguće. Svašta.
Citiraj
drlovric
09-12-2015 | 10:22
Smijesno je kako zvijezde i zvjezdice hrane svoj ego brojem pregleda na YouTube. Izbace neki spot pa kazu javno imali smo 2000000 pregleda. I svi su to gledali besplatno. I to nije kradja. Tada im pase, cak i kupuju klikove i preglede, da fejkaju svoju popularnost.

Apeliram na ZAMP da opali neki porezic i YT :)

Ako izvodjacima pak YT plati za to emitiranje, da li su oni obvezni platiti neki porez na tu direktnu dobit? Ili to nije u nadleznosti ZAMP, koji vise dodje kao jednosmjerna ulica, samo za uzimanje i otimanje :)
Citiraj
john_st
09-12-2015 | 10:36
U ovoj zemlji, barem za sada, vrijedi načelo da smo svi nevini dok se ne dokaže suprotno. Mislim da je to čak i jedno od Ustavom zajamčenih prava.

Neću sada moralizirati i reći da nisam nikada skinuo film ili pjesmu, naravno da jesam kao i 99% ljudi koji koriste računala. No, obzirom da ZAMP nastupa s pravnog stajališta, moja ustavom zajamčena prava narušena su budući da nijedan sud nije ustanovio moju krivicu.

Ne slažem se s tezom da je skidanje filma/pjesme/kn jige za vlastite potrebe krađa. Moralno svakako nije, ali krađa nipošto. Da ja namjeravam taj proizvod nekome dalje prodati, tada da.

Totalno mi je besmisleno da ugostitelji moraju plaćati naknadu za pjesme koje se vrte na radiju. Puštanje glazbe s CDa u komercijalne svrhe je nešto drugo, ali može se povući teza da su pjesme na radiju određeni oblik spama i sukladno tome nema mi logike da restorani/kafić i plaćaju.
Citiraj
DrAle
09-12-2015 | 11:06
Josip R. je rekao:
ZAMP je čist produkt liberalne kapitalne pohlepe pod izlikom brige o autorima i ništa drugo te je to jasno od prvog dana! I nikako ne može biti pozitivan osim za one gladne para. Jedini koji brane postojanje su liberalisti i monopolisti.

Ne radi se ni o kakvim "liberalistima" . ZAMP-ov monopol omogućila je država tj. Sabor koji je izglasao zakon po kojem je ZAMP dobio prava o kojima ovdje raspravljamo i tako osigurao ZAMP-u monopolistički položaj.
Citiraj
Anonimac
09-12-2015 | 11:18
drlovric - YouTube plaća naknadu HDS ZAMP-u.
https://youtu.be/ohHFY78nc08
Citiraj
Josip R.
+1 09-12-2015 | 11:57
drlovric oni zarade po pogledu od YouTube!
Citiraj
Anonimac
09-12-2015 | 21:11
Lijepo je vidjeti vaš entuzijazam na ovu temu u nadi da će se nešto promijeniti zato jer ste uočili nepravdu. Hrvatska je toliko prepuna krivo nasađenih stvari i zakona da je ovo tek sitnica. ZAMP može sve ovo eventualno pročitati, ako ih je uopće briga, a ne moraju promijeniti baš ništa jer nema tog mehanizma koji bi ih na to natjerao, a da će oni sami sebi oduzeti privilegije, to se valjda nije u povijesti dogodilo s nekakvim sustavom ovog tipa, to eventualno može napraviti kakav osviješten i moralan pojedinac. Mislim da ih ne bi previše zanimalo niti da o nelogičnostima tog zakona piše neki poznati medij ili TV, a ne "tamo neki" Jabučnjak (bez uvrede, mislim se da radite ok posao). To jedino da netko u Saboru počne pričati o tome, a to nema šanse, ne znam, možda Živi zid? Domovina nam ima prečih problema od ovog harača. Zato možemo zaključiti da ste istresli što vam je na srcu, prepoznali grešku u sustavu, ali tu je i kraj vašeg "glasa naroda".

Hvala na pažnji i ostajte mi dobro!

P.S.
Zašto nemate test novog iPhonea 6s? Nisam redovni čitatelj, ali svratim svaki mjesec, dobro pratite hardver, ali cijelu iPhone liniju gotovo potpuno ignorirate?
Citiraj
Josip R.
10-12-2015 | 10:47
Boje se sudbine MacKorisnika.
Citiraj
dpasaric
10-12-2015 | 16:05
@Anonimac - Uvijek sam bio idealistički nastrojen i razmišljao da su ljudi većinom dobri, a da zlo uglavnom nastaje kada se ne priča, kada se problem ne iskomunicira s drugom stranom. Da svi više pričamo bilo bi manje nerazumijevanja i više dobra, a i svima bi nam bilo ljepše. Zato sam i započeo ovu temu jer vjerujem da postoji dobra volja s druge strane, uostalom naznaka za to je dijelom to što je ZAMP vrlo korektno i dobronamjerno odgovorio. Ostaje otvoreno pitanje hoće li ti to nešto promijeniti, možda hoće! Mislim da svi koji razmišljaju na duge staze trebaju nuditi pravedno i održivo rješenje, a ne silom gurati nešto što očigledno polarizira javnost.

P.S.
Ono za iPhone: duga je priča, ali zapravo se svodi na to da tim u uredništvu ili ne koristi iPhone ili nije toliko bogat da može uvijek imati najnoviji iPhone, pa onda i napisati prikaz. Istovremenom distributer za Hrvatsku ne nalazi interes da nam pomaže u tome ili nudi uređaje za test. Osobno sam stao na iPhoneu 4 starom pet godina (i to sam prešao tek nedavno s 3-ice) tako da je moj zadnji prikaz iPhonea na Jabučnjaku zapravo "current" što se mene tiče! ;) Haha, možda jednog dana budemo malo bogatiji, pa će biti i prilike za prikaz svog tog novog tehnološkog luksuza! :)
Citiraj
petros
10-12-2015 | 20:42
Kopkalo me da li se plaća ta njihova ZAMP taksa i na igrače konzole, ali izgleda da ne! Juhu! 8) Usputno sam našao koja se to lova plaća za jedan komp i naletio sam na neki njihov dokument gdje piše da je autorska naknada za "osobno računalo" 60 kuna. Kužim da to nije nešto strašno puno, ali opet ako pogledaš da to plati baš svatko onda se sigurno nakupi masa love i nije pošteno da je plaćaju oni kojima su računala alat za šljaku. Najviše se plaća za "hi-fi" HD recorder - čak 270 kn. To je valjda ono što danas zamjenjuje VHS recorder kada želiš snimiti utakmicu dok te nema doma. Ne kupujem takve stvari ali čini mi se puno, pa ako takav uređaj cepa 600-700 kn i onda ti još ZAMP udari 270(!) kn gore da bi ti snimao utakmice ili F1? Valjda misle da se tako kradu koncerti koji se emitiraju na TV?

Nevezano direktno za temu, ali strašno fora... naletio sam na tekst u Večernjaku gdje se bune vlasnici kafića koji uopće nemaju radio niti ikakve zvučnike u prostoru, ali moraju plaćati ZAMP jer je inspektor utvrdio da se u njihovom lokalu čuje glazba koja dolazi iz vana iz nekih drugih izvora. Ludilo, pa zbilja rulaju! >8D

http://www.vecernji.hr/hrvatska/kafici-bez-radija-a-moraju-placati-naknadu-zamp-u-333765
Citiraj
Anonimac
10-12-2015 | 21:44
Ovo zadnje mora biti oborivo na sudu. ZAMP polazi od toga da je glazba benefit i da ljudi radije dolaze na mjesta s glazbom i zato vlasnici takvih prostora super zarađuju. No, glazba je stvar ukusa i koliko je nekome neka glazba motivirajuća, toliko je drugome iritantna. Ako sam vlasnik kafića ne pušta glazbu koja je za njega motivirajuća onda jednostavno treba izjaviti da mu glazba iz drugih izvora nanosi štetu u njegovom kafiću "Mir i tišina" u koji ljudi žele doći da na miru popiju kavu bez zvučnog zagađenja i iritirajuće glazbe. Bilo bi apsurdno da takav vlasnik još nekome nešto mora plaćati za štetu koja mu se čini.
Citiraj
Anonimac
10-12-2015 | 23:24
Čudi me da tek sada o tome pišete, to je tema koja se provlači po medijima već godinama. Evo priča iza BUG-a od prije 5 godina:

http://www.bug.hr/komentari/tri-godine-zamp-nameta/102982.aspx

Radi se o mafijaškoj filozofiji malo popeglanoj i pod zaštitom same države - koja nam je ionako toliko korumpirana da nije čudo da ovakve organizacije prolaze kao legalne. I nema smisla gubiti vrijeme na njih jer oni tuku preko 80 milijuna kuna godišnje od reketa, tako da goloruk narod ne može ništa protiv njihovih odvjetnika, veza i političkih prijatelja. To je tako i pomirite se da živite u nepravdi.
Citiraj
shlomo
+1 13-12-2015 | 22:12
Middleman bi čuvao nečije pravo a zapravo bi malo cicao...
Steve Albini lijepo objasnio ranih devedesetih:

http://www.negativland.com/news/?page_id=17

Glazbena industrija (tu ne pripadaju autori, izvođači, producenti) je dinosaur koji želi pošto-poto opstati, ovo je njihov način borbe.

Uskoro možemo očekivati i slijedeći scenarij na nivou uporabe softwarea;
ah, zaradili ste xyz novaca rabeći naš softver, pa ako želite nastaviti rabiti isti to vas košta 15% vašeg dohodka....
Citiraj
Korky
21-12-2015 | 17:10
Iskreno, ne sjećam se kad sam ono zadnji puta (nelegalno) skinuo neku "empetricu". Prije 15 godina?
Citiraj
Hammer
09-08-2016 | 21:05
smayoo je rekao:
Moj je komentar da, dokle god 90% ljudi u ovoj zemlji ima razmišljanje "kradu svi pa kradem i ja", ZAMP je sasvim u pravu da se vodi načelom "svi ste vi lopovi".


Jasno je da takav stav nema veze sa zdravom pameti, korektnošću, a najmanje sa zakonom!

Ti Smayo malo previše pretpostavljaš, a puno premalo si korektan, objektivan i bilo što drugo što ima veze sa pravičnim i poštenim, nastupom ovdje. Brišeš teme koje ničim ne krše pravila foruma, ali krše tvoje komplekse i krše tvoj neopravdan zaštitnički stav prema onima koje se opravdano kritizira, ponašaš se kao da svi moramo misliti kao ti i imati jednake dojmove o svemu. U biti, ti si primjer kakav moderator NE TREBA biti.

Dokle god postoji i jedan jedini građanin (a ne 10%!) koji je pošten, nemaš pravo - ni ti ni privatna kriminalna prčija od firme ZAMP onog zločinačkog sina Josipovića - smatrati ikoga kriminalcem. U biti, postoji nešto što je civilizacijska tekovina, i u direktnoj je koliziji sa tvojim shvaćanjem i shvaćanjem spomenute familije Josipović, a zove se presumpcija nevinosti, iliti "nitko nije kriv, i nitko se nema smatrati krivim dok mu pravomoćnom sudskom presudom nije dokazano suprotno".

ZAMP je kriminal koji ne postoji nigdje - osim u zemlji apsurdistana, dobro veli Anonimac.

U biti, ne treba biti jako pametan da bi pokušao primijeniti svoje stavove na samoga sebe - jasno, kada batinu u ruci drži netko deseti. Hodaš po ulici par metara od grupice sumnjivih tipova - i sve vas na ulici skantam i natamburam, u maricu pa ti pjevaj borbene... je li bi ti se sviđala takva generalizacija? Onako, da ni kriv ni dužan budeš smatran kriminalcem, iako nisi ništa napravio?

Eto, to je logika tebe i spomenute familije Josipović, tako mu je tata Ante u dva mandata lomio kičme Hrvata na Golom otoku... a sin za to ucijeni cijelu državu pred međunarodnom zajednicom, skoro pa sankcije, samo zato da zaštiti likove kakav mu je i stari, pa neki Perkovići, Mustaći, Nobilo i ina prgava familija... i još se usudi reći da bi vodio ovu zemlju, a državni praznik za Oluju dočekuje u Srbiji, kao i Pupovac, gdje obojica pljuju Hrvatsku - Josipović i kroz intervju Blicu......

Smayo, zakoni i pravila postoje zato da se čitaju. A ne da ih ti sam izmišljaš. Ako je ovaj forum tvoj, reci da se odmah ispišem, ovo je ponižavajuće da ti moderiraš bilo koga.
Citiraj
dpasaric
30-03-2017 | 21:48
http://www.ravnododna.com/kako-je-zamp-odlucio-stati-na-kraj-nezavisnoj-sceni/#

Kolega mi je skrenuo pozornost na nov slučaj, prilično apsurdan, u kojem ZAMP traži od administratora web stranica da plaćaju naknadu kada postave neki link na YouTube! :) Uz neviđenu bahatost to pokazuje potpuno nepoznavanje tehnologije jer sadržaj ne postoji na tim stranicama i podaci krajnjem korisniku dolaze s YouTube servisa, on je isporučitelj, a ne neki siroti lokalni portal s glazbenim novostima.

Možda je idući korak da naplaćuju novinama kada u tekstu napišu link na YouTube! :)
Citiraj
Sigurnosni kod
Osvježi

Komentiraj

Vikalica™

Zadnja poruka: pred 9 sati, 48 minuta
  • Kloba: hvala cairblanco, ma ako hoćeš da ti se poveća broj znakova, samo obriši stare poruke u postu u kojemu pišeš; znaš da ti pamti sve - a ionako su već pročitane i spremljene kod osobe kojoj si poslao
  • Lihto: Bertone hvala :)
  • cariblanco: @Kloba imaš poruku, koju sam morao dopisivati, jer tek sad vidim da je odgovor na poruku limitiran s brojem slova. Za novu je solidnih 2.5 k znakova, pa mi nije jasno što je odgovor na poruku limitiran ?
  • Bertone: ups. sad vidim da piše 3.1 ... ne pisati u sitne sate :)
  • Bertone: [link]
  • Bertone: .. jer npr ovaj zadnji sa linka (dock: [link] podržava standard 3.1 ali na prethodnom linku piše samo 3.0
  • Bertone: ... ali pošalji im mail sa upitom (kao i u Links) jer ono što piše na web stranicama najčešće kod naših trgovaca ne odgovara istini
  • Bertone: Ima: [link]
  • Lihto: Jedino sam uspio ovo naći kao dongle USB-C na USB 3.1 gen 2 [link] jel ima šta bolje za kupiti u HR, nekako mi se čini da na macbook pro bi zatvorio drugi USB-C..
  • Lihto: nema :P
  • VanjusOS: ima li tko kakav ipad na prodaju
  • ivan.hirsi: @JOHN isto tako i ja ali DMX
  • Riba: Zadnji cak nije ni skrivao country code na broju.
  • Riba: Ne mogu nikakav oglas staviti da mi se u roku od 10 minuta ne javi Nigerijac sa nekom pricom.
  • Riba: Ma čim počnu neke monade, to su nigerijci. Ima ih ko dreka.
  • JOHN: Mogu stavit slike ako je kome to interesantno
  • JOHN: Imam jos uvijek to u porukama. Osoba poziva na kontakt preko maila
  • JOHN: Meni pisalo GMX. Ne piše broj nego taj naziv pošiljatelja
  • JOHN: Sličnu situaciju sam ja imao nedavno. Isto vezano za jedan oglas
  • energyman: DMX" - dakle piše mu gore DMX i to izgledao kao kada spremi neki broj pa mu piše ime pošiljatelja.
  • energyman: "baš kao da imam taj broj spremljen kao
  • smayoo: Napisao je izričito da NEMA spremljen broj? Gdje? :)
  • energyman: Pa napisao je da nema spremljen broj nego da mu gore ne piše broj nego DMX
  • smayoo: Imaš ga spremljen ili ti umjesto broja pošiljatelja poruke piše samo "DMX"?
  • ivan.hirsi: zanimljivo mi je da mi to dođe kao SMS i baš kao da imam taj broj spremljen kao DMX
  • smayoo: Da, ne javljaj se na to. To su muljatori.
  • Bertone: takvi mailovi idu expresno na ignore
  • ivan.hirsi: Ljudi prije 5 dana sam na njuskalo stavio mobitel i od onda mi dolazi sms sa imenom DMX ili nesto tako i pise da je zainteresiran za mob i da se javim na mail adresu neka ono bezveze napisane gluposti. Jel imo tko kakva iskustva s takvim porukama? Čitao sam da ih odma treba brisati te zanemariti
  • smayoo: Mislim da zadnjih dana nije često na Jabučnjaku. Pošalji mu PP ako ti je hitno.
  • smayoo: Koliko je meni poznato - sva koje daju relevantan podatak se plaćaju. Besplatne su navlakuše za daš broj telefona za neki spam. Saint zna više i detaljnije o tome.
  • Kloba: Možeš me uputiti ili dati link? Znači, baš sve se plaćaju?
  • smayoo: Može. To je usluga koja se plaća. Ima nekoliko servisa na netu
  • Kloba: Može li se preko IMEI-a saznati jel iPhone zaključan na određenu mrežu ili otključan? Ako može, kako?
  • Kloba: ovo sasplitomi okolicom je koma...
  • Lihto: Hvala Riba
  • Beli: OnyX?
  • Riba: OmniDiskSweeper?
  • Lihto: Kak se zove onaj mali programčić za čišćenje fajlova sa OS X-a? Omni nesto
  • smayoo: O, pa ne sele baš svi. Oni koji su na državnim jaslama su i dalje tamo. Njima je bolje u Osijeku, nego u Zagrebu ili Rijeci. Imaju istu plaću, a žive gdje su cijene najniže. :)
  • Hammer: Pa tko u Osijeku uopće ima iPhone, ljudi sele iz Hrvatske...
  • ivan.hirsi: ne mogu vjerovati da skoro niti jedan iphone 6s plus u Osijeku na njuskalu
  • dpasaric: Da uštedim vrijeme Mac Pro ekipi: PCI kartice za blade SSD podržavaju samo AHCI protokol, NVMe radi isključivo uz driver i nije bootabilan.
  • ivan.hirsi: stavio sam ga za 3500 kako bih mogao dobiti za 6s plus 16gb bez da doplatim, nadam se da će bit bar neko za zamjenu
  • VanjusOS: ivan hirsi - pošto prodaješ 6s
  • ivan.hirsi: ja mjenjam iphone 6s 64gb za iphone 6s plus 16gb
  • VanjusOS: ja kupujem iPad ako netko prodaje nek mi se javi
  • Hammer: Kupujem i 2 pločice po 4 Gb SO-DIMM memorije na 1333 MHz za ugradnju u iMac late2009-mid2010
  • Hammer: Tko im za ponuditi sa cijenom na PP
  • Hammer: Kupujem neki 256 GB SSD za ugradnju umjesto optike u iMac... kupujem i HDD od 3 Tb za ugradnu umjesto serijskog 1 Tb... sve je SATA.
  • stefanjos: pjestvo sam i dio linka pa ne zeli, svasta :P

Za vikanje moraš biti prijavljen.

Prijava

Prisutni jabučari

Air, big_mac, dario15, drlovric, Riba, rusty, zabac, Anonimci (654)

Novo na Jabučnjaku

Teme

Poruke

Anketa

Koja WWDC novost vas najviše veseli?

iMac Pro - 26.3%
nova iMac serija - 20%
Kaby Lake MacBook Pro - 6.3%
Kaby Lake MacBook - 3.8%
novi iPad Pro - 15%
macOS High Sierra - 6.3%
iOS 11 - 12.5%
HomePod - 10%

Ukupno glasova: 80
Anketa je završena dana: 06 Srp 2017 - 01:33
Page Speed 0.76 Seconds

Provided by iJoomla SEO