Remapping je, ako onaj ko to radi zna što radi, stvarno optimiranje softwarea u zadnje 3 nule iza zareza. I onda to bude stvarno dobro.
Dečki imaju pojma i znaju da ne treba svaki parametar okrenuti na max. da bi se dobilo max systema. Tvornički je to sve postavljeno s velikim tolerancijama, tako da ni tu nije tako lako prijeći granicu. Po gotovo što se danas motori sa identičnom zapremninom opterećuju raznim snagama, tako da je za sumljati da su i bregasta i ostali vitalni dijelovi identični.
Samo me zanima što se dešava ako se iz bilo kojeg razloga tvornički mora ažurirati software? Dali je tad Remapping prepeglan?

Ja sam se odlučio za RaceChip, jer imam kompliciraniji system i ne bi volio eksperimentirati sa glavnim računalom. I ako mi neka logika kaže da bi to moglo jer je benzinski motor 1,4 benzinac, a taj motor bi se operirao. Ali strah me bilo da bi mogao nešto pošundrati u cijelom systemu.

I jesi uočio neku bitnu razliku?
Kod remapa uvijek možeš vratiti stock mapu. Jedini i veliki nedostatak je što mapu baš nemreš vratit sam, tj. ovisiš o onom drugom. U usporedbi sa box-om kojeg samo iskopčaš.

tino1 kaže:


Ovo je ključan detalj. Nisam apriori protiv, ali, uza svo dužno poštovanje, još nisam susreo kod nas nikog koji ZNA što će se TOČNO dogoditi. Svi se pravdaju da to nije problem, da auto ide bolje, troši manje itd..
Ili da okrenem: daje li ti neko od tih tunera jamstvo na CIJELI motor nakon njihovog zahvata?

Moja je poanta ono kaj trubim non-stop: moderni su auti toliko komplicirani i u njima toliko modula komunicira međusobno da ovakva promjena može izazvati toliko promjena da je to nemoguće znati unaprijed.

Evo dva primjera da vidite o čemu govorim. Na Peugoetima 407 (to je sad auto star 10-ak i više godina!) je ekipa ugrađivala aftermarket ksenone. I kad bi pala kiša, uključe brisače i oni se neće više isključiti. Rade ko ludi dok motor ne izgori. Kakve veze imaju ksenon svjetla s brisačima? A eto, svjetla su ušla u CANBUS i poslala neki signal koji je slučajno baš priječio gašenje brisača...
Drugi primjer: na Hyundai i30 modelu postoji opoziv zamjene vozačkog zračnog jastuka. Odradiš to, ali nakon toga treba resetirati start-stop sustav, jer on u protivnom neće raditi i to SAMO na modelu opremljenom 1.4 motorom. Dizel nema tih problema. Kakve veze ima airbag i start-stop i to samo na 1.4? A evo, ima...

Tako je i ovaj zahvat na prvu simpatičan, jer auto ide bolje, sve je super. Ali, na duge staze neznaš što će se dogoditi.


tino1 kaže:


To ne možeš znati. I opet, primjer. 1.4 zetec SE motor je u fiesti razvijal 90 KS. Onda je ugrađen u focus prve generacije, ali tamo ima samo 75 KS. Pa ipak, materijal klipova u focusu je kvalitetniji od onog u fiesti, UNATOČ manjoj snazi (nadeutektični aluminijski lijev), jer je Ford podigao statički stupanj kompresije s 10.3 na 11 naprama 1. Posljedično, i dinamički je stupanj kompresije viši pa je potreban kvalitetniji materijal za klipove...

JOHN kaže:


Ako si mene pitao, jesam. Razlika je drastična. Manje troši, u race modu je stvarno zvijer. Krajnja brzina je za 25 %- 3o% veća (265 kmh u GTE modu.). Samo na početku sam ga stavio na krivo mjesto i pregrijavao se tako da je pravio probleme, ali sad je sve ok. Dečki daju garanciju na motor. Ali kako kaže Djuro, sve su to veliki experiment, ja taj max koristim samo nekad. U Economy modu se auto ponaša skoro ko serijski s malo više snage. To je u biti modus u kojemu ga 90 % vozim.

Evo, ako nekog ZBILJA zanima tu je detaljni opis što je i na koji način odrađeno. Osim toga, ako netko sve prouči, vidjet će zašto sam protiv 3rd party remapa na motorima koje NISU proizveli ili razvili...
Citat: "A premium-class automobile, for example, can contain more than 70 electronic control units and 100 million lines of code [4]."

Zbilja bih volio čuti tko je doista PROUČIO sve to i onda temeljem tih spoznaja napravio izmjene u programu koje se mogu doista kvantificirati kao optimizacija.

https://cseweb.ucsd.edu/~klevchen/diesel-sp17.pdf

Meni je Smayoo jednom objasnio. Trebaš staviti uglate zagrade na početku i kraju linka i sve bi trebalo biti OK. Tako je barem bilo kod mene. Alt - š=[ / Alt - đ=] - probaj izmjeniti to i link bi ti trebao raditi.
[cseweb.ucsd.edu/~klevchen/diesel-sp17.pdf]
Evo, to je to...
Ali izgleda da kod tebe nije problem u tome, sorry...
Kod mene su pomogle uglate jer mi zbog naših dijakritičkih znakova nije bio potpun link. Zašto nije tebi, stvarno ne znam. Mislio sam da će ovo pomoći, prevario sam se. Sorry!

Kloba kaže:


Ne uglate zagrade, nego i tagove na početak i kraj linka. Popravio sam.

Djuro genijalac kaže:


8 godina sam se bavio instrumentacijom i automatizacijom u termoelektrani. Bensonov kotao s pregrijanjem i međupregrijanjem, pregrijana para na 360 bar i 420ºC, ako se dobro sjećam, zatim trostepena kondenzacijska turbina General Electric / Ansaldo, sa šupljom osovinom i General Electric / Ansaldo sinkroni generator od 470 MVA, s poluvodičkom uzbudom Asea (ABB). Složenost softvera koji time upravlja se ne iskazuje u milijunima linija kôda, jer se ne programira na taj način, ali vjerujem da ćeš se složiti da se radi o termodinamičkom procesu (da ne ulazimo u dio iza generatora) koji je najmanje 20x složeniji od bilo kojeg auta. Pa smo itekako tweakali i optimirali ono što je proizvođač originalno zamislio. Postignuta unaprjeđenja su opisana kroz dvadesetak stručnih članaka u periodu od 7-8 godina, uglavnom sve u zbornicima radova konferencija "Energetska i procesna postrojenja".

Proizvođač svoj proizvod (auto, brod, elektranu, rafineriju... ) optimira po drugačijim kriterijima nego bi to korisnik učinio, zato što ima svoje poslovne prerogative i prioritete. Neću pri tom reći da ne zna bolje, ali u određenom broju slučajeva, siguran sam - NE ŽELI bolje, iako bi moglo.

Ja ipak ne bih uspoređivao bespoke termoenergetsko postrojenje od 600-njak MW s jednim drekmotorčekom s unutarnjim izgaranjem. Ovo su razlozi:
a) ovim postrojenjem upravljaju vrhunski stručnjaci, a ne polupriučeni korisnici (čast iznimkama)
b) sasvim sigurno to postrojenje itekako ovisi o ulaznim parametrima koji ovise o mjestu gdje radi
c) postrojenje radi u nekom stacionarnom (ili barem pseudostacionarnom) režimu nazivne snage za koju je projektirano (kad smo već kod toga, uvijek me zanimalo koje je startup vrijeme jedne takve termoelektrane nakon remonta od okretanja ključa u kontakt bravi do postizanja nazivne snage i koji je odziv na promjenu opterećenja u smislu da odjednom svi uključimo rol u kući ili nešto slično?)
d) kod tako velike snage promjena bilo kakvog parametra i za jedan promil (recimo, ogrjevna moć goriva koja se koristi, nakon ruske nafte došao je tanker arapske pa onda južnoameričke) je i itekako mjeriva, pretpostavljam. Jer jedan promil od 600 MW je još uvijek itekako nezanemarivih 600 kW

Pogledajmo sad motore koje koristimo: oni kad izađu iz tvornice moraju raditi od Skandinavije do Grčke i Španjolske (u smislu klimatološke razlikovitosti) pri temperaturama od -40C do +50C (recimo). Rade gotovo uvijek u nekom području djelomičnog opterećenja izrazito promjenjivog karaktera s učestalim gašenjima i pokretanjima. Kad jednom izađu iz tvornice, zapeli su kod vlasnika koji mogu biti picajzlasto precizni u održavanju kao Davor ili ja, ili mogu doći u ruke nekom tko na upit koji auto voziš odgovara 'bijeli s ratkapama' i ne brine o njemu niti malo, baš kao što ni ja brinem o svojoj perilici za rublje. Tu više nema Smayee the stručnjaka da svakih nekoliko dana malo podesi izgaranje i proces pregrijavanja pare, ili da uskladi to kaj Podravka povećava regulirano oduzimanje turbine svaku noć dok peku krafne i kuhaju krastavce, a preko dana se pojačava neregulirano oduzimanje pare za grijanje stanova u Utrinama, Dugavama, Sopotu i Zapruđu koji su spojeni na vaše postrojenje. Jasno, ljeti toga nema, jer se nitko ne grije, osim bazena...
I sad ti moraš složiti neki program koji će upravljati radom tog motora, usputno moraš zajebati i ove zadužene za okoliš pa da to izgleda prihvatljivo od Atlantika do Urala. Usputno, moraš obuhvatiti opadanje performansi injektora koji s vremenom više nisu onako precizni kao kad su bili novi, malo slabije prednabijenje turbine, gubitak kompresije u samom motoru itd itd. Jasno da ćeš si ostaviti nekakve margine po svim tim pitanjima da bi to sve funkcioniralo na 200.000 km, jer nemaš godišnje remonte kao u termoenergetskim postrojenjima poput ovog kojeg si spomenul.
Jasno da se sve može poboljšati, uvijek je tako bilo. Drugo pravilo strojogradnje to i kaže: sve se može poboljšati, ako cijena nije bitna.
Tako da svaki remap koji je usmjeren k povećanju performansi znači zadiranje u sve te margine i faktore sigurnosti koji su ostavljeni u cijelom sustavu uz mogućnost onih čudnih interakcija koje sam spominjal prije.
A budući da se svi ionako voze u području DJELOMIČNOG opterećenja, po meni je onda rizik takvog zahvata neopravdan, jer tražiš od motora da bude jači nego prije, a ni prije nisi koristio njegovu snagu u potpunosti.
Na kraju sve dođe na naplatu. Evo, Porsche 919 Hybrid koji je dobil 3 puta za redom LeMans je opremljen dvolitrenim V4 motorom koji je u specifikaciji za LeMans daval cca 500-njak KS. Kad su se povukli iz LeMansa odvrnuli su motor do kraja na 720 KS. E, ali sad je njegov životni vijek nekoliko stotina km i ne bi mogao odvesti LeMans (gdje se za 24 sata prolazi nekoliko tisuća km).
To je poanta. I zato sam postal onaj link gore da svakom postane jasno koliko je komplicirano upravljanje radom modernih motora i da to nije baš šuk-žuk 3-4 klika i 5 minuta posla.
Sasvim sigurno proizvođač zna i može bolje, ali kad se sve skupa zbroji i oduzme, ovo što se prodaje predstavlja optimum. Bar ti znaš da suma parcijalnih optimuma nikad nije optimum cijelog postrojenja ili proizvoda

Dakle govorimo o istoj stvari. Ako iz tvornice izlazi auto s motorom optimiranim za rad od Portugala do Rumunjske i od Norveške do Malte, onda taj motor zapravo nije optimalan ni za jedno od tih specifičnih okruženja, nego predstavlja poslovno-trgovački kompromis. I onda, ako ga u ruke primi ekipa specijalista koji znaju što rade i koji znaju o motorima sve što ima o njima znati, naravno da oni znaju i mogu optimirati motor za tog i tog konkretnog korisnika. Energyman cijelo vrijeme priča da je odvezao auto ozbiljnim stručnjacima, a ne nekom klincu koji radi na parkingu iza zgrade, te da su ovi potrošili cijeli dan s tim autom. Kako možeš tako uvjereno tvrditi da oni nisu uzeli u obzir sve faktore i napravili stvarno poboljšanje specifično za Energymana kao korisnika, njegove preferencije i stil vožnje i uvjete u kojima se on svojim autom tipično koristi?

Odeš u dućan, kupiš si odijelo, ne stoji ti baš savršeno. Recimo, rukavi su ti zeru predugi. Ili nogavice. A hlače su ti isto tako zeru preširoke. Je li bolje odnijeti odijelo u krojački servis da to poprave prema tvojim mjerama ili tvrdoglavo ostati pri tom da je to odijelo najbolje baš tako kako su ga skrojili u tvornici?

Evo šta su ABT-ovci složili.


youtu.be/Pxak7Xqwphk

Eto, čisto da malo napišem...ništa se nije još raspalo

Odvozio sam za ove praznike preko 5tkm, išli smo autom Zg- Lisabon i nazad (troje ljudi + koferi).
Baš sam se iznenadio kako u nekim situacijama mogu bolje odreagirati nego prije. Recimo crkavam u u desnoj traci i vidim da ima malo prostora, čak ne moram ni u nižu samo gas i odmah povuče bez straha da me neko spuca u lijevoj traci odostraga. Prije to ne bi ni u ludilu išao raditi.
Sa jednim tankom sam imao domet 920-1190km (55 litara goriva), ovisno koliko bi na kojem dijelu puta imao tešku nogu.
Nekakva prosječna potrošnja je bila između 4.6-5.9, opet ovisno koliko sam koju dionicu brzo vozio.
Top speed me isto iznenadio ali to nije toliko bitno jer se sigurno ne mogu voziti tako cijelo vrijeme

Zasad sve pet....brm brm

A kolika je to potrošnja u odnosu na slične uvjete (1000+ km na autocesti s 2-3 ljudi i prtljagom u autu) prije?

Prije sa voznjom od prosjecno 140km/h ne bi mogao odvoziti 1000km. Uspio sam samo jednom odvoziti 900km ali sam stalno vozio 100-110-120max na tempomatu.
Potrošnja je prije bila na tim brzinama iznad 140kmh od 6.9 (ako bi bio miran) do 7.8.
Na 120-130km/h između 6.5-6.8.

Čekaj... Jesam ja nešto krivo shvatio? Pričamo o Seatu? Leonu?
Ford Galaxy 2.2TD od 170 KS na 3500 o/min (mislim) ima potrošnju od 7.2 l/100km pri 120 km/h u šestoj na tempomatu na autocesti kad je u pitanju dulji put . Bez remapa i gluposti. ČIni mi se nekako premala razlika, odnosno, očekivao bih da je tvoj auto bez čačkanja trošio ipak značajnije manju litražu, čisto zbog toliko manje kila.

Je, samo tvoj ima 0.6 litara veći obujam i cca 70ks više nego moj stock motor + ja imam samo 5 brzina

@energyman, koliko ti sad troši na 200 km/h na tempomatu?

@smayoo, ako se motor vrti na 3500 rpm u šestoj na 120 km/h onda Ford nije dobro složio prijenosne omjere u mjenjaču

Naravno da se ne vrti.
Točka maksimalne snage (170KS) je na 3500 rpm.
Kad se vozim u 6. na 120, turaža je cca 2100.
Pobrkao si dva podatka.

Energyman, kako to misliš "je, samo tvoj...", to što ima toliko više KS i litara kompenzira toliko veću kilažu (2200 prazan). OK, sad, šesta... Ali opet, premala mi je ta razlika...

Aj' pročitaj rečenicu koju si napisao:
smayoo kaže:


Znači sve je u jednoj rečenici bez zareza iza "...l/100km"

tino1 kaže:




Ne sviđaju mi se te nakarade koje netko drugi složi i prodaje u kompletu, s druge strane tvornički RS4 npr mi je čist OK
... zabavni dio počinje od 4:15

Bertone kaže:


Nisam bio toliko avanturistički raspoložen da palim tempomat, mislim da se ni ne može paliti iznad 180. Možda je ovaj to maknuo, morma provjeriti. Javim

Nedavno prije Božića, audi A3 je pri brzini od 210 km/h, pokazivao potrošnju od 4,6 L

Istina da je to bilo na dionici auto-ceste iza Raščana Gornnjih

Bertone kaže:


Zaboravio sam zarez iza “tempomatu”. ovaj kojeg ti spominješ nisam zaboravio, nego nije potreban.

energyman kaže:


Kaj ga ne bi mogao paliti prek 180 km/h, pa imaš obični blesavi on/off tempomat... možeš ga upaliti i na 30 km/h iako proizvođač kaže da se treba paliti tek na 60 km/h.

cariblanco kaže:


Taj A3 onda pri 60 km/h na istoj dionici proizvodi gorivo

Meni je potrošnja 11,5 l/100km po BC, a u stvarnosti barem 2 litre više.

smayoo kaže:


Napisao si kako si napisao i bez obzira na zareze shvatio sam kako sam shvatio, ja barem priznam da sam možda post shvatio krivo, a ti nećeš ni priznati da si ga napisao zbrčkano, ccc

Neznam @Bertone, jel si se ikad vozio tom dionicom, auto-ceste. Tamo je vjerojatno spust 7% ili više...vjerojatno najviše dozvoljeni spust za auto cestu.

U uputama piše: The cruise control system is able to maintain the set speed in the range of 30 km/h to 180 km/h.
Ovo za 30 sam probao, nemrem ispod 30 upalit, nakon toga ide, za ovo iznad 180 nisam.

Možda zato kaj Leon nikada ni nejde prek 180?

Ide ide, bez brige

Pa obicni G7 odere 200 bez problema.

cariblanco kaže:


Mislim da jesam jednom kad sam išao prema Dubrovniku no moj post ti nije bio posprdan jer je meni jednom BC pokazivao potrošnju nula kad sam se spuštao 70 km/h od Sv Roka prema Posedarju (sa tempomatom), a Bura me gurala.

Navodno (prepričavam kako sam čuo od ljudi koji su u tome stručniji) na novim diesel direktašima to stvarno tako i jest. Ne troše gorivo ako ih nizbrdo ne tjeraš brže nego bi sami išli.